ASTRONOMI su pomoću svemirskog teleskopa Hubble snimili 3I/ATLAS, tek treći poznati objekt izvan našeg Sunčevog sustava koji je posjetio naše susjedstvo. Ovaj međuzvjezdani "uljez" pruža znanstvenicima jedinstvenu priliku za proučavanje posjetitelja iz dubina svemira dok se približava Suncu, piše Science Alert.

Snimke otkrivaju da je 3I/ATLAS jasno aktivan na udaljenosti od 3,8 astronomskih jedinica, što znači da je gotovo četiri puta udaljeniji od Sunca nego Zemlja.

Čak i na toj golemoj udaljenosti, Sunčeva energija već uzrokuje dramatične promjene na ovom tajanstvenom objektu. Vidljiva je prašina koja se emitira s njegove vruće strane okrenute Suncu, kao i rep kojeg oblikuje Sunčevo zračenje.

Poput kometa, a ne asteroida

Za razliku od asteroida, koji uglavnom ostaju nepromijenjeni dok kruže oko zvijezde, 3I/ATLAS se ponaša poput kometa.

Kako Sunčevo zračenje zagrijava njegovu površinu, objekt ispušta mlazove čestica prašine koje formiraju prepoznatljiv rep usmjeren suprotno od Sunca. Ova aktivnost astronomima pruža rijetku priliku za proučavanje materijala koji je u potpunosti nastao u nekom drugom zvjezdanom sustavu.

U sekundi gubi od 6-60 kilograma mase

Koristeći iznimnu rezoluciju Hubblea, tim istraživača predvođen Davidom Jewittom s UCLA-e uspio je procijeniti koliko materijala 3I/ATLAS gubi dok se zagrijava.

Izračunali su da stopa gubitka mase u prašini iznosi između 6 i 60 kilograma u sekundi, ovisno o veličini izbačenih čestica. Radi se o značajnoj količini za tako udaljen i malen objekt.

Tim je također pokušao odrediti veličinu samog objekta, što se pokazalo izazovnim jer mogu vidjeti samo oblak prašine koji ga okružuje, a ne izravno njegovu čvrstu jezgru. Analizirajući raspodjelu svjetline, procijenili su da jezgra ima radijus manji od 2,8 kilometara.

Tragovima podrijetla i sastava

Jedan od najintrigantnijih aspekata proučavanja međuzvjezdanih objekata jest otkrivanje njihova sastava i podrijetla.

Istraživači su zaključili da, ako je aktivnost potaknuta sublimacijom (pretvaranjem iz krutog u plinovito stanje) ugljičnog monoksida, jezgra ne može biti manja od 0,16 kilometara u radijusu. Ovo ograničenje veličine ključno je jer pomaže u razumijevanju sastava i povijesti objekta.

Rijetki kozmički glasnici

Međuzvjezdani posjetitelji poput 3I/ATLAS-a izvanredno su rijetki. Prije njega, potvrđena su samo dva takva objekta: 'Oumuamua 2017. i Borisov 2019. godine. Svaki od njih pruža jedinstven prozor u planetarne sustave oko drugih zvijezda, noseći sa sobom kemijske potpise i fizičke karakteristike oblikovane u dalekim svjetovima.

Ova promatranja predstavljaju značajan korak naprijed u našoj sposobnosti proučavanja ovih kozmičkih glasnika, nudeći uvide kako u sam objekt tako i u daleki zvjezdani sustav koji ga je poslao na put kroz galaksiju.