KRAJNJE desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je najpopularnija stranka u zemlji, prema posljednjem istraživanju objavljenom u utorak.

Kad bi se sada održali parlamentarni izbori, 26 posto Nijemaca glasalo bi za AfD, pokazuje istraživanje koje je proveo Institut Forsa za društvena istraživanja i statističku analizu. AfD je tako prestigao konzervativni blok CDU/CSU njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je pao na drugo mjesto s 24 posto potpore u anketi.

Nacionalno okupljanje vodi u anketama u Francuskoj

Budući da krajnje desno Nacionalno okupljanje već jasno vodi u Francuskoj, ovo iznenađujuće njemačko istraživanje vjerojatno će izazvati nelagodu među političarima mainstream stranaka diljem Europe. Desničarske populističke stranke posljednjih su godina ostvarile snažne rezultate na izborima od Poljske do Rumunjske te od Portugala do Nizozemske.

U Velikoj Britaniji je krajnje desničarska stranka Reform UK Nigela Faragea također na vrhu u anketama uslijed širokog nezadovoljstva javnosti vladom laburista premijera Keira Starmera, piše Politico.

Iako analiza više anketa pokazuje da njemački demokršćani ipak imaju malu prednost pred AfD-om, krajnja desnica bilježi uspon otkako je na izborima u veljači na saveznoj razini osvojila gotovo 21 posto glasova, što je njezin najbolji rezultat u povijesti. AfD je sada najveća oporbena stranka u Bundestagu.

Pozivi na zabranu AfD-a

AfD je osnovan prije više od desetljeća kao stranka skupine profesora ekonomije koji su se, usred europske dužničke krize, protivili euru i financijskoj pomoći prezaduženim zemljama. U prvim je godinama na saveznim i regionalnim izborima redovito osvajao jednoznamenkaste postotke glasova.

Pod vodstvom otvoreno radikalne Alice Weidel, bivše ekonomistice, AfD sada zastupa tvrdu antimigrantsku i desno-populističku politiku. Neki političari iz glavnih stranaka tvrde da je ta stranka toliko ekstremna da bi je trebalo zabraniti na temelju odredbi njemačkog ustava osmišljenih kako bi se spriječilo ponavljanje nacističke prošlosti.

Posljednja anketa također je pokazala da se Merz usredotočuje na pitanja vanjske politike poput rata u Ukrajini i odnosa Europe sa Sjedinjenim Američkim Državama u mandatu predsjednika Donaldom Trumpom, ali i da kod kuće upada u sve veće političke nevolje.

Većina Nijemaca nezadovoljna je Merzovim mandatom, a 67 posto ispitanika reklo je da ne podržava njegov rad nakon prvih 100 dana na funkciji, prema rezultatima istraživanja. Sljedeći savezni izbori u Njemačkoj održat će se 2029. godine.