NAKON gotovo desetljeća rada, znanstvenici s Medicinskog fakulteta na Harvardu objavili su veliko otkriće koje bi moglo razjasniti mnoge misterije Alzheimerove bolesti i procesa starenja mozga. Rješenje se, kako tvrde, krije u skromnom metalu - litiju, koji je dosad bio najpoznatiji kao lijek za stabilizaciju raspoloženja, piše CNN.

Istraživači su prvi put dokazali da je litij prirodno prisutan u ljudskom tijelu u malim količinama te da je, slično vitaminu C ili željezu, neophodan tjelesnim stanicama za normalno funkcioniranje. Čini se da igra i ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.

Ključni eksperimenti na miševima

U seriji eksperimenata, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, istraživači s Harvarda i Sveučilišta Rush otkrili su da smanjenje litija u prehrani zdravih miševa uzrokuje upalu u mozgu i promjene povezane s ubrzanim starenjem.

Kod miševa genetski modificiranih da razviju promjene u mozgu identične onima kod ljudi s Alzheimerovom bolešću, prehrana siromašna litijem ubrzala je nakupljanje ljepljivih proteina koji stvaraju plakove i ubrzala gubitak pamćenja. S druge strane, održavanje normalne razine litija tijekom starenja zaštitilo je miševe od promjena povezanih s Alzheimerom.

Ako daljnja istraživanja potvrde ove nalaze, to bi moglo otvoriti vrata novim metodama liječenja i dijagnostičkim testovima za Alzheimerovu bolest, koja samo u SAD-u pogađa oko 6,7 milijuna starijih osoba.

Teorija koja bi mogla sve objasniti

Ovo istraživanje nudi jedinstvenu teoriju koja pomaže objasniti pitanja na koja znanstvenici već desetljećima traže odgovore. "Ovo možda objašnjava mehanizam koji dovodi do multisistemske degeneracije mozga koja prethodi demenciji", izjavio je dr. Bruce Yankner, profesor genetike na Harvardu koji je vodio studiju.

Istraživanje je otkrilo i mehanizam djelovanja: beta-amiloidni plakovi, ljepljive naslage koje začepljuju mozak oboljelih, vežu se za litij i zadržavaju ga. Time se iscrpljuje litij dostupan obližnjim stanicama, uključujući mikrogliju, ključnog čistača mozga.

Kada je mozak zdrav, mikroglija uklanja beta-amiloid prije nego što se nakupi. Međutim, kod miševa s manjkom litija, sposobnost mikroglije da čisti plakove bila je smanjena, stvarajući tako začarani krug.

Ne pokušavajte ovo kod kuće

Znanstvenici su testirali i spoj litij orotat, koji se ne veže za amiloid, i otkrili da je kod miševa smanjio plakove i poboljšao kognitivne funkcije. Ipak, Yankner naglašava da ljudi ne bi trebali samoinicijativno uzimati dodatke litija: "Miš nije čovjek. Nitko ne bi trebao uzimati ništa samo na temelju studija na miševima".

Dodao je da su doze korištene u studiji i do 1000 puta niže od onih koje se propisuju za bipolarni poremećaj, a koje mogu biti toksične za štitnjaču i bubrege. "Moramo pronaći pravu dozu za ljude", zaključio je Yankner.

Sve više dokaza o ulozi litija

Novo istraživanje nadovezuje se na ranije studije koje su upućivale na vezu litija i Alzheimerove bolesti. Studija iz Danske 2017. pokazala je da ljudi koji piju vodu s višom razinom litija rjeđe obolijevaju od demencije. Yanknerov tim je u uzorcima moždanog tkiva pacijenata s Alzheimerom pronašao dosljedno niže razine litija u usporedbi sa zdravim osobama.

Glavni izvor litija za većinu ljudi je prehrana, a nalazi se u lisnatom zelenom povrću, orašastim plodovima i mahunarkama - namirnicama koje se već preporučuju za zdravlje mozga. "Često se u znanosti dogodi da stvari imaju učinak, a vi mislite da točno znate zašto, ali se kasnije ispostavi da ste potpuno pogriješili u vezi s razlogom", rekao je Yankner.