GLAVNI europski rabin Pinchas Goldschmidt oštro je kritizirao odluku uprave Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod kojega stječe populariziranjem čuvene sarajevske Hagade, starog spisa koji čuva dio povijesnog nasljeđa europskih Židova, donira kao pomoć Palestincima.

Goldschmidt odnosno Konferencija europskih rabina već su imali neugodno iskustvo s BiH odnosno Sarajevom nakon što su im u tom gradu u lipnju otkazali gostoprimstvo odnosno praktično zabranili održavanje zasjedanja tog tijela pravdajući to sigurnosnim razlozima.

Novi spor nastao je nakon što je uprava Zemaljskog muzeja BiH prošlog tjedna odlučila da prihod kojega stječe prodajom publikacije "Sarajevska Hagada, povijest i umjetnost" donira kao pomoć Palestincima.

"Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sustavan, proračunat i hladnokrvni teror, izravno od države Izrael i posredno od svih onih koji je u njezinim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju", stoji u priopćenju kojega je potpisao ravnatelj muzeja Mirsad Sijarić.

Dodali su da je Zemaljski muzej BiH, kao institucija koja se bavi zaštitom kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa dužan upozoriti da se u sjeni tragedije u Gazi odvija i ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta prvenstveno muslimana i kršćana Palestine.

Goldschmidt: Krajnje sramotno i nečasno

Na tu je najavu burno reagirao glavni europski rabin Goldschmidt koji je u objavi na društvenoj mreži X ocijenio kako se radi o političkoj manipulaciji i zloporabi židovske kulturne baštine. 

"Sarajevska Hagada – trajni simbol židovske opstojnosti, otpornosti i suživota sada se svodi na politički rekvizit. Eksploatacija židovske baštine od strane Zemaljskog muzeja BiH je krajnje sramotna i nečasna", napisao je Goldschmidt.

Sarajevska Hagada iluminirani je rukopis koji je u BiH dospio sa Židovima iz Španjolske koji su potražili spas pred katoličkim progonima u XV. stoljeću.

Pretpostavka je da je nastala u XIV. stoljeću. U posjedu je Zemaljskog muzeja BiH od 1894. godine a od 2002. godine čuva se u posebno zaštićenoj prostoriji.

Široj publici njen je sadržaj dostupan samo kroz faksimil izdanja.

Vrijednost originalnog izdanja neprocjenjiva je a zadnji put kada je izloženo na izložbi u Madridu posvećenoj Sefardima u uoči rata u BiH 1992. godine  procijenjeno je na sedam milijuna dolara.