STRADANJA Srba u izbjegličkoj koloni na cesti Glina–Dvor, u posljednjim danima rata, ostaju i nakon tri desetljeća izvan institucionalnog sjećanja i bez pokrenutih istraga, upozoreno je na komemoraciji SNV-a za stradale i prognane u “Oluji”, održanoj u Donjem Žirovcu.

"Postupak utvrđivanja odgovornosti nikad nije ni započet, a za državne institucije ti događaji ne postoje ni kao razlog evidentiranja ni kao razlog javnog prezentiranja, procesuiranja odgovornih, pa čak ni komemoriranja", upozorio je predsjednik SDSS-a, saborski zastupnik Milorad Pupovac, govoreći o napadima na izbjegličku kolonu nakon predaje dijela vojske republike srpske krajine, u kojoj je, kaže, prema dosadašnjim podacima, ubijeno najmanje 78 ljudi, među njima 48 civila.

Pupovac je u govoru naglasio da su se napadi dogodili i nakon završetka borbi, kada je već bio potpisan akt o predaji, te da su se dogodili „u seriji napada pripadnika Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH na izbjegličku kolonu“.

"Samo na području Gornjeg i Donjeg Žirovca te šume Obljaj ubijeno je 78 osoba - 48 civila, 17 vojnika i 13 za koje se još ne zna jesu li bili civili ili vojnici. Postupak identifikacije još nije završen", rekao je Pupovac, upozorivši da „država ne omogućava ni da se ti događaji dokumentiraju i komemoriraju u miru“.

Pupovac je podsjetio i na napore učinjene prije pet godina kada su, kako je rekao, i Vlada i predstavnici Srba napravili korake prema zajedničkom sjećanju, ali to, prema njegovim riječima, nije potrajalo.

"Sve izgleda kao da se vraćamo na stanje prije pet godina, ili čak i ranije. No, bez obzira na krhkost naših koljena, nemamo namjeru pokleknuti", poručio je dodavši da je „moralni osjećaj prema žrtvama, bilo hrvatskim u Baćinu 1991., bilo srpskim u koloni kod Dvora 1995., ono što ne dopušta da se o tim tragedijama šuti“.

Teršelič: Pravda nije dočekana

Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič naglasila je važnost očuvanja sjećanja i pozvala na daljnje prikupljanje podataka o ubijenima i nestalima tijekom i nakon "Oluje".

"Nakon 30 godina važno je upitati što će ostati zabilježeno za djecu koja sada polaze školu, ili onu koja još nisu rođena", rekla je pozivajući sve koji imaju informacije da se jave i pomognu u dopunjavanju baze podataka o žrtvama.

Prema podacima koje je Documenta nedavno objavila, tijekom i nakon "Oluje" stradale su najmanje 2.654 osobe, među kojima 1.747 Srba i 416 Hrvata. Potvrđeni podaci, kako je rekla, trenutačno postoje za oko 64 posto tih slučajeva, dok se drugi još istražuju.

Teršelič je rekla i da "pravda nije dočekana", a da su sudske presude donesene samo za zločine u Kijanima, Mandiću i Prokljanu.

"Oni koji su ubijeni u koloni u Žirovcu, u Kijanima, u Dvoru, na putevima bijega, u Sisku, gdje je kamenovana kolona, zaslužuju da ih pamtimo", poručila je na komemoraciji održanoj u Donjem Žirovcu, selu na Baniji koje je gotovo posve opustjelo. Mjesto je odabrano zbog blizine mjesta stradanja izbjegličke kolone koja se početkom kolovoza 1995. kretala prema Bosanskom Novom (danas Novi Grad).

Uz obitelji žrtava, skupu su prisustvovali predstavnici srpske zajednice iz cijele Hrvatske, delegacija Veleposlanstva Republike Srbije, saborske zastupnice Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, predsjednik SNV-a Boris Milošević, te predstavnici civilnog društva.

U crkvi svetih apostola Petra i Pavla održan je parastos za žrtve, a tradicionalna izjava sjećanja Srpskog narodnog vijeća,  ove je godine ponovno podsjetila na „više desetaka tisuća poginulih i ranjenih, i Hrvata i Srba“, svih onih koji su morali pred ratnim opasnostima, prijetnjama ili silom napustiti svoj dom, zavičaj i zemlju.