VEĆ NEKO vrijeme američki predsjednik Donald Trump prijeti Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Trump je prije dva tjedna rekao da je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dao rok od 50 dana (u međuvremenu ga je drastično skratio) da postigne dogovor s Ukrajinom, prije nego što se suoči s posljedicama. "Uvest ćemo vrlo stroge carine ako ne postignemo dogovor u roku od 50 dana", rekao je tada Trump. "Carine od oko 100%, rekli biste da su to sekundarne carine. Znate što to znači."

Trump prijeti drastičnim mjerama

To znači da bi svaka zemlja koja nastavi trgovati s Rusijom morala platiti visoke poreze kako bi mogla prodavati svoje proizvode u SAD-u. Iako se Rusija već suočava sa širokim sankcijama na Zapadu, i dalje trguje s brojnim zemljama, uključujući Indiju i Kinu.

Jučer je Trump rekao da skraćuje rok od 50 dana koji je dao Rusiji. "Razočaran sam predsjednikom Putinom, jako sam razočaran njime", rekao je Trump novinarima. Kasnije je precizirao da taj rok iznosi 10 do 12 dana. Danas je potvrdio da je rok Putinu deset dana te da će, ako Kremlj u tom roku ne pristane zaustaviti rat, SAD Rusiji "uvesti carine i razne stvari."

Slične poruke su odaslali i Trumpovi suradnici. Državni tajnik Marco Rubio u intervjuu za Fox News poručio je kako je Donald Trump sve frustriraniji nedostatkom napretka Rusije prema mirovnom sporazumu. Dodao je kako Trump sada razmatra drastične mjere.

I američki senator Lindsey Graham upozorio je Rusiju i njezine trgovinske partnere da predsjednik Donald Trump ozbiljno namjerava izvršiti pritisak na njih kako bi prekinuli rat u Ukrajini.

Rusija se iznenađujuće dobro nosi s primarnim sankcijama

Hoće li Trump doista poduzeti ove mjere i, ako ih poduzme, koliko one mogu biti učinkovite?

Postojeće primarne sankcije su one koje SAD i saveznici već dugo provode izravno protiv Rusije. Na početku rata u Ukrajini mnogi su svjetski analitičari i ekonomski instituti smatrali da će široke, koordinirane zapadne sankcije, koje su pogađale ključne sektore, financije, tehnologiju i trgovinu, dovesti do brze i duboke recesije te kolapsa ruske ekonomije.

Ruska ekonomija pokazala je veću otpornost na sankcije nego što su prve prognoze predviđale te nije došlo do kolapsa. Treba reći da ta otpornost ima svoje granice: uz nju ide pad životnog standarda i tehnološki zaostatak, pa stvarno stanje nije toliko povoljno kao što ga prikazuju proruski analitičari.

No, do sada su se zemlje iz skupine G7 suzdržavale od poduzimanja koraka koji bi ograničili Rusiju u prodaji svojih fosilnih goriva drugdje, ključnim kupcima poput Kine i Indije.

Analitičari podijeljeni, ali čini se da ovo ipak mijenja stvari

Analitičari ističu da bi masovne sekundarne carine, barem kratkoročno, stvorile snažne probleme ruskim financijama i vojnom budžetu. No, procjenjuje se da bi provođenje bilo teško i da bi učinci postupno slabili kako bi Rusija razvijala alternativne mehanizme.

DW analizira kako bi sankcije mogle pogoditi rusko gospodarstvo puno više od dosadašnjih, koje su ipak omogućile Rusiji nastavak izvoza, ponajviše prema Kini i Indiji.

Trumpove prijetnje nisu izolirane izjave, već su povezane s dvostranačkim zakonskim prijedlogom koji ima široku podršku u Kongresu i predviđa uvođenje sekundarnih carina za zemlje koje nastave trgovati s Rusijom, poput Kine i Indije. Ipak, važno je naglasiti da je taj zakon zasad još u proceduri, odnosno čeka na usvajanje.

Primarni ciljevi Kina, Indija, ali i Turska

Prema Vasiliju Astrovu iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, primarni ciljevi tih mjera bit će Kina i Indija. "Kina je postala najvažniji trgovinski partner Rusije – 40% ruskog uvoza i 30% izvoza u 2024. odnosilo se na Kinu. Posebno su važni vojni dijelovi koji stižu preko Kine i Hong Konga", rekao je Astrov.

Indija, zajedno s Kinom, kupuje više od polovice ruskog izvoza nafte. No iznenađujući faktor u cijeloj priči, kaže Astrov, jest Turska, koja je također odbila pridružiti se sankcijama – iako je članica NATO-a i dio carinske unije s Europskom unijom.

Reuters: Ovo može poremetiti globalnu opsrku naftom

Reuters u svojoj analizi ističe da se može samo nagađati hoće li Trump doista ispuniti svoju prijetnju oko sekundarnih carina te navodi da bi carine kupcima ruske nafte mogle poremetiti globalnu opskrbu naftom što bi povećalo inflaciju i u SAD-u i šire, te bi moglo uzrokovati novu ekonomsku nestabilnost.

U istoj analizi napominje se kako Indiji ne pašu loši trgovinski odnosi s Washingtonom i kako se očekuje da bi mogla napustiti Moskvu. Iako isto ne vrijedi i za Kinu, financije Kremlja svakako bi bile pod pritiskom budući da su prihodi od poreza na izvoz nafte i plina činili između 30% i 50% ruskog saveznog proračuna posljednjih godina.

I Conversation ističe da bi sve dodatne sankcije i carine "mogle poremetiti globalno gospodarstvo koje je već nervozno zbog Trumpovih povremenih carina".

Kovačević: Ruska vlast je bila svjesna te mogućnosti

Može li sve navedeno utjecati na daljnje odluke Kremlja? Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji, govori da se mogućim sankcijama otvara Pandorina kutija.

"Tu će daljnje odluke ovisiti o procjeni svake države koja trguje s Rusijom; one će vidjeti donosi li im ta trgovina veću korist nego što je moguća šteta od američkih sankcija. Otvara se Pandorina kutija, a jedna od mogućih posljedica svega je smanjivanje broja država koje će trgovati sa SAD-om.

No, ruska vlast je bila svjesna te mogućnosti kad je odlučila da Rusija neće prihvatiti kapitulaciju Ukrajine u skladu s američkim prijedlogom, nego je odlučila inzistirati na kapitulaciji Ukrajine po ruskim kriterijima", odgovorio je.

"Rusiju ne zanimaju pregovori, zato će nastaviti po svome"

Govori da je tu Putin preuzeo ozbiljan rizik i da je Trump do tada nedvojbeno simpatizirao Rusiju.

"Ruska vlast je svjesno preuzela rizike i pretpostavljam da očekuje kako veliki broj država neće odustati od trgovine s njom", objasnio je.

Pitamo ga može li doći do zaokreta u ruskoj politici prije nego što istekne ovaj Trumpov rok.

"Ne vjerujem. Rusija je jasno rekla da njih ne zanimaju pregovori o miru s Ukrajinom, njih zanimaju pregovori o normalizaciji odnosa s Amerikom. Ako toga nema, Rusija će nastaviti po svome neovisno o posljedicama.

Sve te odluke američke vlasti primjenjuju se prema ratnim neprijateljima, a ovo za Kremlj nije iznenađenje. Oni rat tretiraju kao rat Zapada protiv Rusije i s obzirom na takvo razumijevanje, logično je da od Zapada očekuju sve najgore i da neće odustati", kazao je.

Odgovorio je na pitanje hoće li Trump stvarno uvesti navedene sekundarne carine.

"Predsjednik Trump je dosljedan jedino u zloupotrebi predsjedničke vlasti u korist osobnog bogaćenja. Sve drugo je neizvjesno i ovisi o nizu čimbenika koje ne možemo predvidjeti. Ako procijeni da će mu odluka povećati bogatstvo, on će je donijeti", rekao je Kovačević.