TRGOVINSKI sporazum koji su u nedjelju postigli američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Škotskoj bio je izrazito jednostran. Europska unija pristala je na 15-postotne američkim carinama na većinu svojih proizvoda, a pritom je morala preuzeti značajne financijske obveze u uvozu energije i investicija u SAD.

Međutim, od moćne njemačke automobilske industrije do europskih zrakoplovnih i poluvodičkih sektora, postoje i neki dobitnici prema sadašnjem nacrtu sporazuma, koji još uvijek nije službeno finaliziran. Politico donosi analizu onoga što je zasad poznato.

Energija

Što je uključeno u sporazum?

Trump i Von der Leyen dogovorili su da će EU od SAD-a kupiti energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara, a ta brojka uključuje i druge energetske proizvode poput nuklearnog goriva. To znači 250 milijardi dolara godišnje više nego dosad, što će, prema riječima šefice Komisije, također pomoći u okončanju preostale ovisnosti EU-a o uvozu iz Rusije.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

U teoriji, riječ je o velikoj pobjedi za američke naftne i plinske tvrtke. U praksi, stručnjaci kažu da je to neizvedivo. Za početak, dostizanje tog cilja zahtijevalo bi da EU utrostruči uvoz energije iz SAD-a, prema prošlogodišnjim podacima, dok bi se od američkih tvrtki tražilo da preusmjere sve svjetske tokove energije prema EU.

Za usporedbu, ukupna prodaja energije iz Rusije prema EU iznosila je svega 23 milijarde eura prošle godine. Bruxelles također ima ograničene alate da to sve provede: uvoz je u potpunosti u rukama privatnih kompanija.

Automobili

Što je uključeno u sporazum?

Američke carine na automobile i autodijelove smanjuju se na osnovnu razinu od 15 posto, razinu koju plaćaju japanski proizvođači automobila. Zauzvrat, EU je pristala smanjiti svoje carine na automobile s 10 posto na nulu. No ključ je u detaljima, kojih zasad ima malo. Prema sporazumu s SAD-om, Japan će uvesti vozila odobrena prema američkim standardima.

Jedan visoki dužnosnik Komisije rekao je da EU sporazum uključuje "obvezu zajedničkog rada kako bi se vidjelo gdje su standardi već usklađeni ili gdje trebamo bliže surađivati kako bismo ih u budućnosti dodatno uskladili". Komisija je ranije razmatrala ideju usklađivanja s američkim standardima za autonomnu vožnju, što je spomenuto i na tehničkom brifingu u ponedjeljak kao opcija.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

Prema njemačkom automobilskom lobiju, ovo je loš sporazum koji će i dalje opterećivati sektor. Lobi je kritizirao carine na automobile i dijelove proizvedene u Meksiku, koje i dalje ostaju na višoj razini od 25 posto. No pravi gubitnici nisu proizvođači automobila, već njihovi radnici, prema Ferdinandu Dudenhöfferu, direktoru njemačkog Centra za automobilska istraživanja.

On procjenjuje da bi do 70.000 radnih mjesta u europskim automobilskim tvrtkama i njihovim dobavljačima moglo biti izgubljeno jer proizvođači automobila sele proizvodnju u SAD kako bi izbjegli 15-postotne carine.

Zrakoplovstvo

Što je uključeno u sporazum?

Sporazum o nultim carinama između EU-a i SAD-a za "sve zrakoplove i njihove dijelove", koji je najavila von der Leyen, omogućuje i proizvođačima zrakoplova i zrakoplovnim kompanijama da lakše dišu. Globalni opskrbni lanac koji stoji iza svakog zrakoplova čini ovaj sektor osjetljivijim na trgovinske barijere nego druge.

Nakon 17-godišnjeg spora između Airbusa i Boeinga, koji je konačno zaključen 2021. godine, ni europska ni američka industrija nisu bile zainteresirane za ulazak u novi trgovinski rat u sektoru zrakoplovstva.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

Iako je Boeing možda kratkoročno profitirao od carina na konkurenta Airbus, analitičari napominju da bi američki proizvođač zrakoplova u konačnici više patio pod europskim protumjerama. Umjesto toga, neke američke zrakoplovne kompanije koje koriste Airbusove zrakoplove, poput Delta Air Linesa i Spirit Airlinesa, odmah bi osjetile utjecaj carina na svoje europske dobavljače.

Među gubitnicima su i leasing kompanije s obje strane Atlantika, koje bi, da su uvedene mjere odmazde, bile glavni alat zrakoplovnih tvrtki za izbjegavanje dodatnih troškova.

Farmaceutska industrija

Što je uključeno u sporazum?

Trump i Von der Leyen iznijeli su potpuno oprečne tvrdnje u nedjelju, pri čemu je američki predsjednik rekao da sporazum ne uključuje farmaceutske proizvode, dok je predsjednica Komisije tvrdila da ih uključuje. Dužnosnici Komisije pojasnili su u ponedjeljak da stopa zasad ostaje nula.

No Bruxelles očekuje da će se uvesti najviša carinska stopa od 15 posto kada se dovrši američka istraga u okviru članka 232, koji kaže da se carine mogu uvesti iz razloga nacionalne sigurnosti. Von der Leyen je rekla da postoje izuzeća za "određene generike", iako još nije jasno koje točno.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

Tvrtke koje proizvode generičke lijekove, one s najnižim cijenama, kažu da mogu najviše izgubiti zbog svojih malih profitnih marži. Industrijska udruga Medicines for Europe traži više jasnoće o tome na koje će se lijekove primjenjivati nulte carine te poziva EU i SAD da "prošire popis lijekova bez carina u najvećoj mogućoj mjeri".

Farmaceutska tvrtka Merck je izjavila da pozdravlja činjenicu da je barem postignut neki sporazum, dok je u Irskoj, koja je posebno izložena zbog svoje ogromne farmaceutske industrije, poslovna udruga Ibec rekla da je Europa "kapitulirala".

Tehnologija

Što je uključeno u sporazum?

Sporazum uključuje opremu za proizvodnju čipova kao jedan od sektora koji su dobili nulte carine, što znači da su izuzeti iz osnovne carinske stope od 15 posto. Von der Leyen je naglasila da je EU i dalje važan kupac američkih čipova za umjetnu inteligenciju. "Američki čipovi pomoći će u pogonu naših AI gigatvornica i pomoći SAD-u da zadrži tehnološku prednost", izjavila je Von der Leyen.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

Nulte carine dočekane su kao pobjeda za nizozemskog proizvođača strojeva za tiskanje čipova ASML, jednu od najvećih europskih tvrtki prema tržišnoj kapitalizaciji. ASML se sredinom srpnja nije obvezao na rast zbog nesigurnosti oko carina, no njegove dionice su u ponedjeljak porasle za 4 posto. Međutim, obveza kupnje američkih AI čipova predstavlja korak unazad za zagovaratelje tehnološki suverenije Europe.

Digitalna regulativa

Što je uključeno u sporazum?

Ništa. Komisija je prozrela blef Trumpove administracije u pokušaju da se prilagodi pravila EU-a, i zasad se to isplatilo. "Apsolutno nema nikakve obveze o digitalnoj regulativi, niti o digitalnim porezima", rekao je visoki dužnosnik EU-a, dodajući da obrana regulatorne autonomije nije dobila dovoljno pažnje.

Tko je na dobitku, a tko na gubitku?

Digitalna pravila EU-a, a posebno Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA), izašla su neokrznuta. Američkog pritiska je itekako bilo, budući da su tehnološki divovi poput Mete i Applea postali sve glasniji u vezi s DMA-om.

Lobistička skupina Computer & Communications Industry Association upravo je objavila studiju prema kojoj godišnji troškovi i izgubljeni prihodi zbog europskih digitalnih pravila iznose 97,6 milijardi dolara, uključujući oko milijardu dolara samo za usklađivanje s DMA-om.