MINISTRICA gospodarstva Njemačke, Katherina Reiche (CDU), izazvala je brojne kritike svojim zahtjevom za produženjem radnog vijeka. Protiv prijedloga su se usprotivili i koalicijski partner SPD, ali i njena vlastita stranka, piše DW.

Potpredsjednica Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu, Dagmar Schmidt, smatra da je ovaj prijedlog "udaljen od životne realnosti većine ljudi". Izjavila je kako se već sada isplati raditi i nakon zakonske starosne granice za odlazak u mirovinu, za one koji to žele. "One koji to ne mogu, moramo zaštititi. Za njih bi svako produženje radnog vijeka predstavljalo smanjenje mirovine. Toga neće biti sa SPD-om", dodala je Schmidt.

Argument da bi zaposlenici u Njemačkoj trebali raditi duže jer žive duže, po njoj se ne može uzimati paušalno. "Duže žive prije svega ljudi s višim primanjima. Ponovo bi bile pogođene pogrešne grupe."

Ministrica Reiche u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung izjavila je da je produženje radnog vijeka "neizbježno" zbog demografskih promjena i sve duljeg životnog vijeka. "Dugoročno nije i ne može biti održivo da radimo dvije trećine života, a jednu trećinu provedemo u mirovini", rekla je.

Kritike iz redova koalicijskog partnera SPD

I Sebastian Roloff, glasnogovornik SPD-a za gospodarska pitanja, smatra prijedlog ministrice pojednostavljenim i neprikladnim za stvarno stanje. Priznaje da Njemačkoj treba više radne snage, ali ne smatra da se to može rješavati samo povećanjem starosne granice za umirovljenje.

On se zalaže za povećani useljenički priljev kvalificiranih radnika i smatra da treba radnike motivirati povlasticama, poput poreznih olakšica i fleksibilnijeg odlaska u mirovinu, što su planovi bivše semafor-koalicije.

Šef Kluba zastupnika Ljevice, Sören Pellmann, komentirao je kako se radi o "jeftinoj klasnoj borbi odozgo". Mnogi zaposleni bi ove izjave mogli doživjeti kao izrugivanje. Mnogi već sada rade prekovremeno, preopterećeni su, a u starosti ih čeka siromaštvo.

Umjesto produženja radnog vijeka, smatra Pellmann, treba osigurati da svi zaposleni uplaćuju u mirovinski sustav, da postoji bolja briga o djeci, te pravednija preraspodjela radnog opterećenja. Socijalno udruženje Njemačke (SoVD) izrazilo je zabrinutost.

Predsjednica Michaela Engelmeier upozorila je da se ne smije "uvođenjem povećanja starosne granice za mirovinu na mala vrata" ugroziti prava radnika. Njemački savez sindikata (DGB) istaknuo je kako je za dobre mirovine ključno povećati prihode mirovinskog osiguranja, kazala je Anja Piel, članica DGB-a.

Savez srednjih poduzeća reagirao je suzdržano. Generalni direktor Christoph Ahlhaus izjavio je da je važnije povećati produktivnost, smanjiti poreze i doprinose te ukinuti nepotrebnu birokraciju, nego voditi "paralizirajuće svađe o produženju radnog vijeka". Naglasio je da je nužno da privreda "konačno postane produktivnija" i da država mora omogućiti tvrtkama ciljane investicije.

Unutarstranačke kritike u CDU-u i podrška poslodavaca

Oštre kritike uslijedile su i iz socijalnog krila CDU-a, CDA. Potpredsjednik Christian Bäumler kazao je da zahtjevi ministrice nisu u skladu s koalicijskim sporazumom. Istaknuo je kako mnogi Nijemci rade skraćeno radno vrijeme, što utječe na nižu prosječnu godišnju satnicu, te da ministrica nije svjesna te činjenice.

S druge strane, predsjednik Udruženja poslodavaca Rainer Dulger dao je punu podršku prijedlogu ministrice. "Ona govori otvoreno i to je dobro. Tko sada reagira s ogorčenjem, zatvara oči pred stvarnošću", rekao je. Dulger je naglasio kako je nužan sveobuhvatan reformski paket koji uključuje i reformu socijalnog osiguranja.

Dodao je da vlada mora prestati ignorirati demografske izazove, jer u suprotnom iznevjerava buduće generacije. "Njemačka mora više raditi da sačuva blagostanje i ubuduće", upozorio je Dulger.

Slične poruke kancelara Merza i CDU-a, skeptičnost ekonomista

Slične izjave dali su i kancelar Friedrich Merz te glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann, koji su naglasili potrebu za većim i efikasnijim radom, a ne fokusom na kratke radne tjedne i ravnotežu života i posla.

Ekonomistice Veronika Grimm i Monika Schnitzer bile su skeptične. Grimm vidi veliki potencijal u većem uključivanju žena na tržište rada kroz bolji sustav brige o djeci. Schnitzer je predložila ukidanje poreznih olakšica za bračne parove (Ehegattensplitting) kao jednu od mjera.