ČEŠKI Ustavni sud donio je odluku kojom se policiji nalaže ponovno otvaranje slučaja starog 17 godina, u kojem je svećenik Antonín D. bio osumnjičen za seksualno zlostavljanje tada maloljetne studentice. Sud je utvrdio ozbiljne propuste u prvotnoj istrazi, koja je obustavljena još 2008. godine, čime su, kako navode, povrijeđena prava žrtve, piše lokalni portal Novinky.cz.

Seksualno zlostavljanje studentice teologije

Slučaj se odigrao 2008. i 2009. godine. Žena je tijekom studija na Teološkom fakultetu u Pragu upoznala svećenika koji joj je bio i mentor za diplomski rad. Povjerila mu je da ju je, dok je imala 17 godina, dirao drugi svećenik. Prema njezinim riječima, njezin mentor iskoristio je tu ispovijest i počeo je "liječiti" različitim dodirima, a sve je postupno preraslo u razne seksualne aktivnosti.

Policija je počela istraživati slučaj tek nakon deset godina, ali je prijavu odbacila uz obrazloženje da u ponašanju muškarca prema tada odrasloj studentici ne vidi elemente kaznenog djela.

Žena je tvrdila da se nije mogla oduprijeti svećenikovim postupcima jer je bila psihički paralizirana, a neslaganje je uspjela verbalizirati tek naknadno. No to, kako kaže, svećenika nije spriječilo da ponovi napade.

Žena je navela da je bila u stanju potpune bespomoćnosti. Naglasila je da je svećenik bio njezin mentor, da je bila pod njegovim snažnim utjecajem te da ga je doživljavala kao autoritet i duhovnog oca.

Europska presuda u korist žrtve

Već je jednom podnijela ustavnu tužbu, ali nije uspjela. Unatoč tome, nije odustala - obratila se Europskom sudu za ljudska prava, koji je prihvatio njezine argumente i dodijelio joj odštetu u iznosu od 25.000 eura (oko 620.000 čeških kruna). Prema presudi, češko zakonodavstvo nije bilo dovoljno razvijeno za situacije u kojima se žrtva seksualnog napada može naći u stanju bespomoćnosti zbog psihološke reakcije.

Sud je naglasio da se Češka još od 2003. godine obvezala kažnjavati sve seksualne radnje bez pristanka - dakle, situacije u kojima izostaje izričit pristanak jedne strane.

Ponovno otvaranje slučaja

Žena se ponovno obratila Ustavnom sudu, koji je, u rijetkom potezu, odlučio ponovno razmatrati slučaj. Plenum sudaca, pod vodstvom sutkinje izvjestiteljice Daniele Zemanove, prije par dana je odlučio da se policija mora vratiti tom predmetu.

"Policija je tada tvrdila da bi za postojanje kaznenog djela spolnog zlostavljanja moralo postojati povjerenje žrtve nadzoru osumnjičenog. Time je, zapravo, priznato da je i prema tadašnjim zakonima svećenikovo ponašanje moglo biti kazneno, barem u određenim okolnostima. No policija uopće nije uzela u obzir tvrdnje žene kojima je pokušala dokazati postojanje tog odnosa nadzora", navela je Zemanová.

Propusti u policijskoj istrazi

Prema presudi, policija je zanemarila argument da je svećenik imao "očinski autoritet" nad ženom.

"Također se (policija) prilikom procjene elemenata kaznenog djela silovanja nije uopće bavila tvrdnjama žrtve o njenom stanju bespomoćnosti tijekom događaja, kao ni znakovima neslaganja, na temelju kojih je svećenik morao znati da se žena dosljedno i jasno opirala seksualnim radnjama", stoji u presudi.

Suci su naglasili da tadašnji zakon nije isključivao kaznenu odgovornost za takvo ponašanje. "Tužitelji i policija nisu sporili da opis seksualnog kontakta koji je naveo osumnjičeni odgovara pojmu 'drugi sličan spolni čin'. Razlog za odbacivanje slučaja bio je isključivo izostanak nasilja, prijetnje nasiljem ili iskorištavanja bespomoćnosti. A do iskorištavanja bespomoćnosti može doći na više načina", ističe se u presudi.

Slučaj je sada vraćen policiji, koja mora provesti novu, temeljitu istragu.

Izdvojeno mišljenje suca

Jedini koji se usprotivio presudi bio je sudac Tomáš Langášek. Već ranije je upozoravao da bi ponovno otvaranje takvih slučajeva moglo otvoriti Pandorinu kutiju i dovesti do toga da se kazneno gone osobe za djela koja u vrijeme počinjenja nisu mogla biti tretirana kao kaznena jer tadašnji zakoni nisu to omogućavali.

Podsjetio je da se početkom 2000-ih pod pojmom bespomoćnosti smatralo stanje potpune nemogućnosti izražavanja volje ili otpora – poput nesvjestice, omamljenosti alkoholom ili drogama, dubokog sna, fizičke nesposobnosti, duševne bolesti ili mentalne nezrelosti za razumijevanje ozbiljnosti situacije.

"Ako bismo pasivnost smatrali bespomoćnošću u slučaju silovanja, a odnos profesora i odraslih studentica na sveučilištima smatrali oblikom nadzora, narušili bismo pravnu sigurnost u kaznenom pravu - području koje uključuje najdublje i najinvazivnije zahvate države u temeljna prava, ne samo u ovom slučaju, već u kaznenom pravu općenito", upozorio je Langášek.