EKSPEDICIJA Viking 1, lansirana 20. kolovoza 1975. godine, bila je povijesni trenutak u istraživanju svemira. Ova NASA-ina misija bila je prva koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na površinu Marsa i snimila prve detaljne slike Crvenog planeta iz blizine. Viking 1 nije samo pružio znanstvenicima uvid u marsovski krajolik, već je postavio temelje za buduće misije i produbio naše razumijevanje ovog fascinantnog planeta.

Misija Viking 1

Program Viking sastojao se od dvije svemirske letjelice, Viking 1 i Viking 2, dizajnirane za orbitiranje i slijetanje na Mars. Svaka letjelica imala je orbiter, koji je snimao slike iz orbite, i lander, koji je trebao sletjeti na površinu i provesti eksperimente. Viking 1 lansiran je s Cape Canaverala na Floridi, a nakon gotovo godinu dana putovanja, 19. lipnja 1976. ušao je u orbitu oko Marsa.

Nakon pažljivog odabira mjesta za slijetanje, lander Viking 1 spustio se 20. srpnja 1976. u regiju Chryse Planitia, ravnici na sjevernoj polutki Marsa. Ovaj datum označio je prvo uspješno slijetanje američke letjelice na Mars, što je bio ogroman tehnološki i znanstveni podvig.

Prva slika Marsa iz blizine

Nekoliko sati nakon slijetanja, lander Viking 1 snimio je i poslao prvu sliku marsovske površine natrag na Zemlju. Ova crno-bijela fotografija, snimljena 20. srpnja 1976., prikazivala je kamenitu površinu s razbacanim stijenama i pijeskom, uz dio landerove baze. Slika je bila revolucionarna jer je prvi put omogućila čovječanstvu da vidi Mars iz perspektive površine, a ne samo iz orbite ili dalekih teleskopa.

Slika je otkrila suh, pustinjski krajolik, ali s fascinantnim geološkim obilježjima. Znanstvenici su odmah počeli analizirati stijene i tlo, tražeći tragove vode ili mogućih znakova života. Iako slika sama po sebi nije pružila dokaze o životu, pružila je neprocjenjive podatke o marsovskoj geologiji i klimi.

Znanstveni doprinosi

Osim prve slike, Viking 1 proveo je niz eksperimenata na površini Marsa. Lander je bio opremljen instrumentima za proučavanje atmosfere, tla i potencijalnih bioloških aktivnosti. Njegove kamere snimile su stotine slika, uključujući panoramske poglede i detaljne snimke tla. Eksperimenti su pokazali da je marsovska površina bogata željeznim oksidima, što planetu daje karakterističnu crvenu boju, ali nisu pronađeni uvjerljivi dokazi o postojanju života.

Orbiter Viking 1 također je igrao ključnu ulogu, snimajući detaljne slike Marsa iz orbite, uključujući znameniti "Lice na Marsu" u regiji Cydonia, koje je kasnije utvrđeno da je prirodna geološka formacija. Ove slike pomogle su u mapiranju površine i identificiranju potencijalnih mjesta za buduće misije.

Misija Viking 1 bila je aktivna mnogo dulje nego što se očekivalo. Lander je radio sve do 13. studenog 1982., šaljući podatke natrag na Zemlju više od šest godina. Njegovi podaci i slike i danas se koriste u znanstvenim istraživanjima. Prva slika Marsa iz blizine postala je simbol ljudske znatiželje i tehnološkog napretka, inspirirajući generacije znanstvenika i istraživača.

Ekspedicija Viking 1 postavila je standard za buduće misije na Mars, uključujući rover Curiosity, Perseverance i druge. Njezin uspjeh dokazao je da je slijetanje na Mars moguće i otvorio vrata za daljnje istraživanje ovog planeta, koji i dalje privlači pažnju zbog svoje sličnosti sa Zemljom i potencijala za otkrivanje prošlog ili čak sadašnjeg života.