UDRUGE Zelena akcija i Slobodna domena analizirale su podatke Grada Zagreba i učestalost prijava problema s otpadom te ocijenile kako je vidljivo da više prijava dolazi iz dijelova grada gdje je manje dostupna infrastruktura, kao što je to slučaj s istočnim dijelom Zagreba.

Cilj projekta "Što s otpadom?" bio je usporediti podatke Grada Zagreba o lokacijama zelenih otoka i reciklažnih dvorišta s podacima o prijavama problema u kategoriji "otpad" koje pristižu Zelenom telefonu Zelene akcije. Također se željelo potražiti veze između učestalosti prijavljenih incidenata u odnosu na dostupnost javne infrastrukture za prikupljanje i odlaganje otpada, rečeno je na konferenciji za novinare.

"Tamo gdje je manje dostupna infrastruktura, kao što je to slučaj u istočnom dijelu grada, tamo je i više prijavljivanih problema", kazala je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije. "Istok grada je površinom veći pa ljudi, da bi otišli u reciklažno dvorište ili do nekog većeg zelenog otoka, trebaju imati automobil te smatramo da je tamo zato i veći broj prijava", kaže.

"Nije zahvalno donositi jednoglasne zaključke"

Rekla je da veliki broj prijava dolazi s područja Trešnjevke sjever iako je tamo infrastruktura dostupnija građanima, a kao mogući uzrok navodi što je u tom dijelu grada veći broj zelenih aktivista.

"Nije zahvalno donijeti jednoglasan zaključak zato što su negdje ljudi aktivniji i primjećuju više problema, a negdje je možda zaista upravo ta udaljenost infrastrukture uzrok nastanka manjih divljih deponija", rekla je Šumanovac.

Podsjetili su da je prije dvije godine pokrenuta aplikacija "Pametni zeleni telefon" putem koje im građani mogu poslati prijavu o onečišćenju okoliša. Ona je nadopuna Zelenom telefonu, besplatnom servisu za građane koji djeluje još od 1992. godine.

Godišnje prime oko 1200 prijava

"Prijave koje dobivamo preko aplikacije su anonimne i puno su točnije od onih koje dobijemo putem telefona ili maila zato što nam ljudi pošalju točnu lokaciju o onečišćenju okoliša, naročito kad se onečišćenje dogodi u prirodi gdje nema adrese", kazala je Šumanovac.

Godišnje prime oko 1200 prijava putem aplikacije i Zelenog telefona. "Prijavljena onečišćenja riješe se u oko 70 posto slučajeva u roku od sedam dana, a ako je manji incident, to traje jedan dan. Ako je veći deponij, mora postojati određeni rok u rješenju da se to sanira", rečeno je na konferenciji.