DOK POKUŠAVA potaknuti banke na povećanje kreditiranja gospodarstva, Europska unija želi udahnuti novi život financijskoj praksi koja se najčešće povezuje s izazivanjem financijske krize 2008. godine. U utorak će Europska komisija objaviti paket propisa usmjerenih na oživljavanje industrije "sekuritizacije", koja je posljednjih desetljeća gotovo potpuno iskorijenjena.

Sekuritizacija je praksa u kojoj poslovne banke ponovno "pakiraju" i preprodaju svoja (često nenaplativa) potraživanja, što je možda najbolje objašnjeno zahvaljujući sceni iz filma "The Big Short" i ulozi koju tumači australska glumica Margot Robbie, piše Politico.

Komisija: "Ostavit ćemo dovoljno kontrolnih mehanizama"

Ova tehnika omogućuje bankama da određene investicije uklone iz svojih bilanci, čime si stvaraju više prostora za odobravanje novih kredita. U razdoblju prije kreditnog procvata 2008. godine, američke banke prodavale su svoje najsumnjivije "subprime" kredite investitorima diljem svijeta.

Kada je puknuo američki nekretninski balon i kada su dužnici masovno počeli kasniti s plaćanjem svojih obveza, uslijedila je globalna financijska kriza. Bruxelles sada želi ublažiti pravila koja reguliraju ovu praksu, što znači da bi banke trebale izdvajati manje kapitala za kredite kojima trguju. Međutim, Komisija inzistira da će ostati dovoljno zaštitnih mehanizama kako bi se spriječilo ponavljanje 2008. godine.

Europsko tržište je maleno u usporedbi s ostalima na globalnoj razini: smanjilo se s vrijednosti od oko dva bilijuna (dvije tisuće milijardi) eura na vrhuncu prije krize na sadašnjih 1,2 bilijuna eura. Američko tržište poraslo je s 9,76 bilijuna eura u 2008. godini na sadašnjih 11,83 bilijuna, što je navelo visoke dužnosnike Komisije da sekuritizaciju nazovu "nedovoljno iskorištenim alatom u Europi".

Utjecajna politička izvješća osoba poput bivših talijanskih premijera Enrica Lette i Maria Draghija o tome kako potaknuti posustalo gospodarstvo bloka pozvala su na oživljavanje sekuritizacije u EU-u kako bi se povećalo bankovno kreditiranje poduzeća. Poticaj na sekuritizaciju dio je šireg plana Komisije za poticanje kulture ulaganja u EU-u i zaokret u njegovu posustalom gospodarskom rastu.

Nacionalne vlade su lobirale za ublažavanje pravila

Nacionalne vlade, posebice u Francuskoj i Njemačkoj, snažno su lobirale za ublažavanje pravila jer bi to ojačalo njihove bankovne sektore, dok su ministri financija pozvali Komisiju da oživi tržište, čime je to postalo političkim prioritetom za predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen kada je prošle godine ponovno izabrana.

Banke će sigurno biti vrlo zadovoljne ponovnim oživljavanjem ove prakse u Europi, ne samo zato što će držanje manje kapitala protiv rizika sekuritizacije značiti da će imati više novca na raspolaganju.

Komisija se nada da će se to pretočiti u veću dostupnost bankovnih kredita, no drugi nisu uvjereni u to. Nevladina organizacija Finance Watch rekla je da sekuritizacije neće usmjeriti kapital tamo gdje je najpotrebniji jer se sastoje od pogrešne vrste kredita i koriste se na pogrešan način.

Nevladina organizacija je ustvrdila da banke nisu obvezne iskoristiti takozvani "oslobođeni kapital" za potporu kreditima produktivnim dijelovima gospodarstva te da će se dodatni novac koristiti za ispunjavanje regulatornih zahtjeva ili za isplatu dividendi ili otkup dionica.

Treba se osloniti na lekcije iz globalne financijske krize

Nadzorna regulatorna tijela Europske središnje banke (ESB) upozorila su da smanjenje zahtjeva za kapitalom banaka u pokušaju poticanja tržišta sekuritizacije ne bi pružilo dodatni poticaj za prijenos rizika iz bankarskog sektora i došlo bi po cijenu novih odstupanja od međunarodnih standarda.

ESB je također pozvao Komisiju da se osloni na lekcije iz globalne financijske krize, kada su netransparentne i složene sekuritizacije dovele do prekomjernog preuzimanja rizika, upozoravajući da bi EU trebao osigurati da sekuritizacija ne preraste u poticanje nekretninskog balona i skrivanje rizika u bilancama banaka.