POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je tijekom rasprave o Zakonu o kritičnoj infrastrukturi kako nije pitanje hoće li se u tom sustavu dogoditi kriza, nego kada te poručio da stoga moramo izgraditi otpornost i sposobnost njegova brzog oporavka.

"Krize u području kritične infrastrukture nažalost nisu pitanja hoće li se dogoditi, nego kada. Stoga, umjesto da pokušamo spriječiti svaku prijetnju, moramo izgraditi otpornost i sposobnost brzog oporavka sustava", rekao je danas Božinović u Hrvatskom saboru.

Upozorio je da je to inspirirano i nizom stvarnih događaja u svijetu u posljednja dva do tri desetljeća, od terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku do koordiniranih eksplozija u sustavu javne željeznice u Madridu, samoubilačkih napada u podzemnim željeznicama u Londonu i slično.

"Incidenti ne poznaju granice"

Dodao je i da prošlogodišnji nestanak struje koji je zahvatio Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku jasno pokazuje da incidenti ne poznaju granice.

Objasnio je da kritičnu infrastrukturu predstavljaju objekti, mreže, sustavi i njihovi dijelovi čiji bi prekid djelovanja ili prekid isporuke robe i usluga mogao imati ozbiljnije posljedice po društvo, gospodarstvo te nacionalnu sigurnost.

Božinović je kazao i da se ovim zakonom u naše zakonodavstvo prenosi Direktiva EU o otpornosti kritičnih subjekata koja je usmjerena na podizanje razine otpornosti procesa upravljanja kritičnom infrastrukturom te učinkovitog odgovora na rizike koji bi mogli dovesti do poremećaja u pružanju ključnih usluga.

Istaknuo je da je novim zakonom određeno 15 sektora - energetika, promet, bankarstvo, zdravstvo, voda za ljudsku potrošnju, otpadne vode, regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava, digitalna infrastruktura, proizvodnja i prerada hrane i drugi.

Ažuriranje strategije otpornosti kritične infrastrukture

Također, Vlada će najmanje svake četiri godine donijeti ili ažurirati strategiju otpornosti kritične infrastrukture.

Božinović je rekao i da su, s obzirom na visoku izloženost kibernetičkim prijetnjama, svi kritični subjekti dužni primjenjivati postupke i mjere sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti.

Zastupnici su u raspravi pozdravili predloženi zakon, istaknuvši važnost zaštite kritične infrastrukture jer se danas sustavi sigurnosti suočavaju s nizom složenih izazova i prijetnji, a Loris Peršurić (Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je da elektroenergetska mreža Istre ovisi o jednom dalekovodu koji ide preko Učke. Stoga, smatra, kritična infrastruktura ne bi smjela ovisiti samo o jednom izvoru.

Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da su sektori energetike, prometa te telekomunikacija i proizvodnje hrane i vode najviše na udaru, upozorivši da je sve međusobno povezano. Također, založio se da voda uđe u Ustav jer to "nije roba za korporacije, već mora biti državno upravljiva i ne biti podložna tržištu".

Ističući važnost boljeg upravljanja rizicima i prijetnjama, Jelena Miloš (Možemo!) je upozorila da su iz nužnosti dostave izvješća o procjeni rizika i izrade sigurnosnih planova izuzeti sektori bankarstva, financijskog tržišta i digitalne infrastrukture, koji su danas sektori najvećeg sigurnosnog rizika od kojih i dolazi velik broj prijetnji kritičnoj infrastrukturi.