UOČI sjednice Vijeća za obranu koja se održava ovoga petka, a na kojoj će se napokon susresti i premijer Andrej Plenković i predsjednik, Milanović kaže da će na njoj raspraviti neke dokumente.

"Bolje ikad nego nikad, iako ne volim tu poštapalicu, nekad i ona legne", rekao je Milanović. "Neki dokumenti su i u mojoj ingerenciji, a neke Vlada, odnosno vladajuća većina, mogu donijeti i bez mene, ali dobro je da se dogovorimo", nastavlja.

Potrebni su neprestani razgovori, govori Milanović.

Uvođenje vojnog roka

Jedna od tema sastanka Vijeća za obranu bit će i uvođenje obvezne temeljne vojne obuke u trajanju od dva mjeseca. Milanović to pozdravlja.

"Svatko se od toga može izuzeti i tražiti civilnu formu služenja vojnog roka, ali mislim da je ovo, kako je zamišljeno, bolje od onog što imamo trenutno, a trenutno nemamo ništa. Ostajemo bez pričuve i potrebno je da se motivacijom veći broj ljudi nagovori da se uključe u obuku, koja traje dva mjeseca, kraće ne može, i to je prekratko, ali i to je bolje nego što je bilo do sada", rekao je.

I Strategija obrane je među dokumentima koji će biti objavljeni, potvrdio je predsjednik.

Rekao je da je više puta slao pozive za održavanje Vijeća za obranu tijekom protekle tri godine, a na pitanje što misli zašto je premijer Andrej Plenković odlučio sada prihvatiti, rekao je da ne zna.

"Koliko sam ja puta zvao na sazivanje tog sastanka... Ali to je to, bolje ovako nego onako", kaže.

Početak "zatopljenja" odnosa s premijerom Plenkovićem?

Na pitanje novinara nakon otvaranja međunarodnog znanstvenog skupa "FEBST International Conference" u Brelima je li ovo početak "zatopljenja" odnosa s premijerom Plenkovićem, Milanović je podsjetio kako je on i do sada predlagao sazivanje Vijeća za obranu.

"Koliko sam puta zvao na sazivanje tog tijela i Vijeća za nacionalnu sigurnost zadnje tri godine? Trideset puta, pretjerujem, deset puta, ali bolje ovako nego onako", rekao je.

"Hrvatska ne može ispuniti zahtjeve NATO-a"

Govoreći o najavama NATO-a o povećanju izdvajanja država članica za obranu na pet posto BDP-a u idućem desetljeću, Milanović je kazao da zaključci NATO-a nemaju zakonski karakter. Odluku o tome donosi Vlada, dodao je predsjednik, koji smatra da Hrvatska to ne može ispuniti.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić ranije je istaknuo kako će sve članice na samitu u lipnju podržati povećanje izdvajanja za obranu, dodajući kako je Hrvatska do 2030. spremna dosegnuti tri posto.

"To nije zakon, ako NATO i donese takvu odluku na sljedećem samitu, to nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih biti u stanju provesti, hoćemo isto kao druge države - nećemo biti u stanju to provesti, to je previše. Hrvatska trenutno troši manje od 2 posto, što bi bilo dvije milijarde dolara, a pazite što je pet posto - to je 5 milijardi", istaknuo je Milanović.

Proizvodnja malih borbenih dronova u Hrvatskoj 

Komentirajući Anušićeve izjave da bi Hrvatska mogla u EU postati vodeća u proizvodnji malih borbenih dronova, predsjednik je poručio kako bi volio da je to moguće.

"To znači da bismo i mi mogli za svoje potrebe nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj i to vjerojatno po boljoj cijeni jer iznosi koji se trenutno daju za borbene sustave su stravični. Neki dan je Indija ostala bez jednog Rafalea u tren oka, a platili su ga više od 200 milijuna eura. No, neke stvari su zadane, mi ne možemo kupovati od Kineza ili Rusa, ali onda smo na jako suženom tržištu i nema tu Vlada nekakav manevarski prostor, ali ono što ima je da ipak vodi računa o tome da to ne preplaćujemo", ustvrdio je.