EUROPSKA komisija razmišlja o uvođenju digitalnih poreza kako bi prikupila sredstva potrebna za otplatu zajedničkog duga od 350 milijardi eura nastalog nakon pandemije Covida-19, navodi se u internom dokumentu do kojeg je došao Politico.

Ova kontroverzna ideja mogla bi, međutim, Europu dovesti u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama jer se može shvatiti kao osvetnički potez protiv globalne carinske ofenzive administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Digitalni porezi nerazmjerno bi pogodili američke tehnološke divove poput Applea i Googlea, a protive im se članice Europske unije poput Italije i Njemačke koje značajno ovise o trgovini s Washingtonom. Europska komisija predstavila je ovu mogućnost uoči rasprave u srijedu između 27 europskih povjerenika o novom proračunu Unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

"Među opcijama je i digitalni porez/namet, s obzirom na teškoće postizanja sporazuma o prijedlogu temeljenom na prvom stupu OECD-ovog dogovora", napisali su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i povjerenik za proračun Piotr Serafin uoči sastanka.

Komisija je 2021. godine odustala od digitalnog poreza na razini EU-a kako bi olakšala postizanje globalnog poreznog sporazuma koji otada nije uspio steći međunarodnu potporu. Međutim, von der Leyen također je spomenula mogućnost uvođenja digitalnog poreza ako aktualni trgovinski pregovori sa SAD-om propadnu nakon 90-dnevne odgode koja istječe u srpnju, što bi moglo dodatno zakomplicirati provedbu te mjere.

Otplata duga trebala bi započeti 2028.

Neovisno o bilo kakvoj osvetničkoj namjeri, u vrijeme kada su nacionalni proračuni napeti, EU se suočava sa stvarnim pritiskom da vrati zajednički dug od 350 milijardi eura za financiranje europskog fonda za oporavak nakon pandemije Covida-19. Otplata bi trebala započeti 2028. godine, a očekuje se da će koštati između 25 i 30 milijardi eura godišnje, što predstavlja 20 posto godišnjeg proračuna Komisije.

Mnoge ideje o tome kako prikupiti potreban novac dosad su razmatrane. Primjerice, Komisija je 2021. godine predložila otplatu duga uvođenjem novih poreza na uvoz ugljika, emisije i dobit multinacionalnih kompanija kao dio sporazuma s OECD-om. Međutim, taj su prijedlog odbile članice EU-a, zbog čega su dužnosnici počeli tražiti alternativna rješenja.

Komisija će 22. svibnja izvijestiti nacionalne stručnjake o različitim mogućnostima, izjavio je jedan diplomat EU-a. Komisija je u internom dokumentu napisala da bi digitalni porez "mogao biti nadopunjen porezom na elektronički otpad koji se ne prikuplja ili ne reciklira", kao i carinama na male pakete koji se uvoze te porezima na putnike koji ulaze u Europsku uniju.

Središnji fond EU-a težak 1,2 bilijuna eura uključuje sve, od poljoprivrednih subvencija do inozemne pomoći, te je politički iznimno osjetljiv. S obzirom na to da Komisija svoj prijedlog za novi proračun predstavlja 16. srpnja, pregovori između ključnih figura unutar izvršne vlasti EU-a postaju sve intenzivniji.

Komisija je u srijedu ublažila svoje planove o radikalnoj reformi načina na koji funkcionira proračun. U značajnoj promjeni pristupa, izvršna vlast EU-a nagovijestila je da će regije i dalje imati ključnu ulogu u okviru sljedećeg višegodišnjeg proračuna Unije, stoji u još jednoj internoj prezentaciji Komisije pripremljenoj za sastanak u srijedu.

Jačanje nacionalnih vlada nauštrb regija

Ova promjena predstavlja ustupak Europskom parlamentu i ključnim članicama, poput Poljske i Španjolske, koje su se protivile ranije spominjanim planovima jačanja nacionalnih vlada nauštrb regija.

Pitanje je politički osjetljivo jer regije imaju važnu ulogu u upravljanju takozvanim kohezijskim fondovima, koji su namijenjeni smanjivanju nejednakosti među geografskim područjima i čine trećinu ukupnih sredstava EU-a. Kritičari su tvrdili da bi marginalizacija regija smanjila učinkovitost potrošnje EU-a te potkopala demokratsku odgovornost.

"Umjesto govora o 'jedinstvenom nacionalnom planu', radije trebamo govoriti o 'nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima'", navodi Komisija u svojoj prezentaciji. To je vjerojatno odstupanje od namjere Ursule von der Leyen da se uspostavi "plan za svaku zemlju koji povezuje ključne reforme s ulaganjima", kako je bilo navedeno u njezinu pismu s uputama povjereniku Serafinu iz rujna prošle godine.