ŠKORPIONI "osvajaju" brazilske gradove, upozorava se u znanstvenom radu koji navodi da brza urbanizacija i klimatske promjene potiču porast broja ljudi pogođenih ugrizima. Više od 1,1 milijun ugriza prijavljeno je između 2014. i 2023. godine, prema podacima brazilskog informacijskog sustava u zdravstvu.

Zabilježen je porast prijava ugriza od 250 % u razdoblju od 2014. do 2023. godine, prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health. Porast slučajeva uzrokovan je brzom i neplanski vođenom urbanizacijom koju karakterizira gustoća stanovanja i loše zbrinjavanje otpada.

Iako se urbana područja šire prema divljim staništima u kojima škorpioni već žive, ona također stvaraju nova okruženja u kojima oni mogu uspijevati. "Urbanizacija u Brazilu duboko je preoblikovala ekosustave", rekla je za The Guardian glavna autorica studije Manuela Berto Pucca, docentica na Državnom sveučilištu São Paulo.

Neke vrste škorpiona mogu preživjeti do 400 dana bez hrane

"Gradovi nenamjerno nude sve što škorpionima treba: puno skloništa u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu, stalnu toplinu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskralješnjaka", objašnjava Berto Pucca.

Posebno im se sviđaju kanalizacije koje su tople tijekom cijele godine, gotovo bez predatora i bogate hranom, osobito žoharima. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti do 400 dana bez hrane i sposobne su za razmnožavanje bez parenja, što ih čini teško iskorjenjivima.

Toplija ljeta, kao i razdoblja obilnih kiša i suša, također im pomažu da uspijevaju jer su prilagođeni toplim i vlažnim okruženjima. Privremeni podaci za 2024. godinu upućuju na to da su škorpioni odgovorni za gotovo 200.000 ugriza i 133 smrtna slučaja u Brazilu. Istraživači predviđaju dva milijuna novih slučajeva između 2025. i 2033. godine.

"Stvarni razmjeri ovog problema vjerojatno su mnogo veći od onih koje sugeriraju službene statistike", naveli su znanstvenici, budući da se mnogi ljudi odlučuju liječiti kod kuće ili potpuno odustaju od liječenja.

"Radila sam na mjestima gdje je strah od ugriza škorpiona svakodnevan, osobito u siromašnim i prenapučenim područjima. Brojke su nam pokazale da će u budućnosti problem biti veći nego što je sada", rekla je Berto Pucca.

Istraživači su naveli da 0,1 % prijavljenih ugriza rezultira smrću, a najranjiviji su djeca i starije osobe. Zdrave osobe obično se u potpunosti oporave, ali mogu patiti od boli i nelagode nekoliko dana. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.

Prethodna istraživanja modeliranja rasprostranjenosti škorpiona u Brazilu pokazala su potencijal za širenje njihovih staništa u urbana područja uslijed toplije i vlažnije klime. Brazil, Paragvaj, Bolivija, Meksiko, Gvajana i Venezuela svjedočili su posebno alarmantnom porastu škorpionizma (medicinskog stanja uzrokovanog ugrizom) tijekom posljednjih desetljeća, koji se razvio u značajnu javnozdravstvenu krizu, naveli su autori novog istraživanja.

Škorpioni žive u prenapučenim i vlažnim okruženjima

"Škorpioni žive u prenapučenim i vlažnim okruženjima. Držite prostore čistima, zapečatite pukotine u zidovima, stavite mreže na odvode i uvijek provjerite cipele, ručnike i odjeću prije uporabe", rekla je Berto Pucca.

Dr. Manuela González-Suárez, ekologinja sa Sveučilišta Reading koja nije sudjelovala u istraživanju, rekla je sljedeće: "Brojke su puno veće nego što sam očekivala, u smislu da je ovo značajan porast". Međutim, rekla je da i podizanje svijesti o problemu može dovesti do većeg broja prijava.

González-Suárez je dodala da ljudi ne bi trebali biti pretjerano uznemireni zbog ovog istraživanja: "Mnogi ljudi koje ugrize škorpion nemaju ozbiljne ili smrtonosne reakcije, a smrtnost je relativno niska u usporedbi, na primjer, s prometnim nesrećama ili nasilnim zločinima".

Brazilski zdravstveni sustav pruža besplatno liječenje ugriza škorpiona, a protuotrov je dostupan u nekim bolnicama i hitnim centrima. "U slučaju ugriza, nemojte čekati da se simptomi pogoršaju, odmah otiđite u najbližu zdravstvenu ustanovu. Svi ljudi su ranjivi, osobito djeca, jer samo jedan mali ugriz može usmrtiti dijete", rekla je jedna od autorica studije, profesorica Eliane Candiani Arantes sa Sveučilišta u São Paulu.

Pucca je rekla da je jedna od najraširenijih zabluda o škorpionima ta da su oni naši neprijatelji: "Ove se životinje ponašaju obrambeno, a ne napadački. One su dio prirodnog svijeta i imaju ključnu ekološku ulogu - od kontrole populacija štetnika do održavanja biološke raznolikosti."