EUROPA je značajno nadzastupljena u kardinalskom kolegiju koji se upravo okupio kako bi izabrao sljedećeg papu, unatoč nastojanjima pokojnog pape Franje da uvede veću raznolikost. Od 133 kardinala zatvorenih u Sikstinskoj kapeli za vrijeme konklave, njih 52 (otprilike 40 posto) dolazi iz Europe.

Njihov izbor sljedećeg pape odredit će smjer Katoličke crkve podijeljene između liberalnih i tradicionalnih snaga te donijeti novog vjerskog vođu za 1,4 milijarde katolika diljem svijeta. No golema većina njih nisu Europljani, piše Politico.

Papa Franjo imenovao je sve osim 25 kardinala s pravom glasa

Papa Franjo, prvi neeuropski papa u više od tisuću godina, učinio je neke korake kako bi dao veću težinu Globalnom jugu unutar kardinalskog kolegija, imenujući sve osim 25 među onima koji imaju pravo glasa pri izboru njegova nasljednika.

Gotovo 90 posto kardinala iz Afrike, Azije i Južne Amerike nalazi se u konklavi zahvaljujući Franji. Nasuprot tome, posljednji papa imenovao je tek 77 posto europskih i samo 70 posto sjevernoameričkih kardinala.

Konklava bi izgledala još manje europski da se održava iduće godine jer će nekoliko europskih kardinala uskoro izgubiti pravo glasa zbog starosne granice. Dobna granica za pravo glasa pri izboru novog pape je 80 godina (iako izabrani papa može biti i stariji), a devet od 52 europska kardinala s pravom glasa trenutačno ima 79 godina.

No iako su Franjina imenovanja naznačila pomak, ona nisu donijela revoluciju: većina kardinala koje je Franjo imenovao i dalje dolazi iz Europe. Najveća pojedinačna skupina kardinala s pravom glasa su Talijani (17); Sjedinjene Američke Države su na drugom mjestu s 10 kardinala, prema podacima iz Izvješća o kardinalskom kolegiju.

Izbor novog pape izrazito je politiziran proces, pri čemu državni čelnici suptilno nastoje ostvariti utjecaj - s različitim stupnjem uspješnosti. Iako je globalna zastupljenost veća nego što je nekad bila u konklavama, demografski sastav ove skupine kardinala i dalje ne odražava katolički svijet izvan zidova Sikstinske kapele.

"Samo se u Europi bilježi pad"

Katoličanstvo je najveća religija u Europskoj uniji. Prema Eurobarometrovu istraživanju iz 2023. godine, 44 posto populacije u EU identificira se kao katolici. Iako se gotovo nitko nije identificirao kao katolik u protestantskim nordijskim zemljama ili pravoslavnoj Grčkoj i Bugarskoj, katolici su činili do 70 posto ispitanika u Italiji, 80 posto u Portugalu, Hrvatskoj i Litvi te više od 90 posto u Poljskoj.

Zasad europski katolički aparat, širok i duboko ukorijenjen u povijesti, nadmašuje onaj drugih kontinenata, s daleko većim brojem svećenika od bilo kojeg drugog kontinenta, prema statističkom izvješću Katoličke crkve iz 2022. godine koje je objavljeno prošle godine.

No gledajući iz šire globalne perspektive, Europa se izdvaja kao kontinent na kojem je katoličanstvo u opadanju. Godine 2022. broj katolika povećao se na četiri od pet kontinenata. "Samo se u Europi bilježi pad", stoji u statističkom izvješću crkve.

Unatoč značajnom porastu broja odraslih krštenja u Belgiji i Francuskoj, te su zemlje ujedno zabilježile velike padove u ukupnom broju krštenja tijekom posljednjih desetljeća. Zemlje poput Belgije i Njemačke također su zabilježile značajan broj zahtjeva za brisanje iz registra krštenih.

Tijekom ove konklave, Europa će imati tri puta više kardinala s pravom glasa nego Afrika. No dok se petina svjetskih katolika nalazi u Europi, Afrika ima gotovo isti broj, a i najveći rast katoličke populacije, zahvaljujući zemljama poput Demokratske Republike Kongo, Nigerije, Ugande, Tanzanije i Kenije.

Polovica svjetske katoličke populacije živi u Amerikama

Katolici čine samo mali dio stanovništva Azije, ali predstavljaju 11 posto svjetske katoličke populacije, a crkva bilježi i rast broja vjernika na tom kontinentu. Dvije Amerike se izdvajaju kao najkatoličkije od svih.

Tu živi otprilike polovica svjetske katoličke populacije, zahvaljujući velikom broju vjernika u Brazilu. Ipak, kao i u Africi, broj kardinala iz Južne Amerike tijekom ove konklave tri je puta manji od broja europskih kardinala.