MIRNO nedjeljno jutro u veljači u sibirskom gradu Ačinsku narušili su vrisci. Jedna žena trčala je preko igrališta, a za njom je išao muškarac koji ju je srušio i zatim joj nožem zadao ubod u vrat.

Jekaterina Poljanskaja nastavila je vrištati dok je umirala, a muškarac, navodno njezin bivši suprug Kiril Čepjegin, pobjegao je s mjesta događaja. Nekoliko trenutaka ranije, prema tvrdnjama vlasti, ubio je njezina novog partnera Vjačeslava Komarenka.

Čepjegin je uhićen, ali je podnio zahtjev da pođe ratovati u Ukrajinu kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, što je u Rusiji uobičajena odluka za zatvorenike. Građani Ačinska pokrenuli su 19. travnja peticiju na Change.org, izražavajući strah da bi se mogao vratiti i dovršiti što je započeo, kao i mnogi drugi prije njega.

Ruske zajednice suočavaju se s porastom zločina povratnika s fronta, bilo da se radi o veteranima ili kriminalcima koji su rat iskoristili za izlazak iz zatvora. No u Putinovoj Rusiji vojnici su novi heroji, a strogi ratni zakoni o cenzuri ostavljaju malo prostora za kritiku.

I Ukrajina prima zatvorenike u vojsku, ali ne i ubojice

I Ukrajina je prije godinu dana donijela zakon koji omogućuje kriminalcima da se pridruže vojsci, ali osobama osuđenima za višestruka ubojstva, seksualne zločine ili kršenja zakona o nacionalnoj sigurnosti to je zabranjeno.

Neovisni medij Vjorstka navodi da je najmanje 754 Rusa ubijeno ili teško ozlijeđeno u nasilju vojnika od početka ruske invazije, iako medij procjenjuje da je stvarni broj mnogo veći. Čak 76 žrtava nisu usmrtili bivši zatvorenici, već obični vojnici koji su se vratili iz rata.

Prošle godine u Rusiji je zabilježeno 617.301 nasilno kazneno djelo, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, što je najveći broj od 2014. godine. Analitičari smatraju da kultura kriminala i nekažnjivosti u ruskoj vojsci vjerojatno igra ulogu u porastu kriminala. Godine 2023. brojka je iznosila 589.000, što je značajan porast u odnosu na 437.300 iz 2017.

"Front je postao rasadnik drugih oblika kriminala, ne samo ubojstava, ne samo okrutnosti. To su i zločini koje protiv vojnika čine zapovjednici na prvoj crti. Problem je u potpunoj nekažnjivosti takvih osoba", rekla je Ksenija Kirilova, analitičarka Centra za europsku političku analizu.

Neovisni ruski mediji i domoljubni vojni blogeri često izvještavaju o zapovjednicima koji ubijaju svoje vojnike, obično šaljući ih u samoubilačke misije. Druge kazne uključuju batinanje, zatvaranje u kaveze ili rupe u zemlji te vezanje za drveće.

"Bojim se da će nam se svima osvetiti"

Nedostatak psihološke podrške ratnim veteranima koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, kao i povećana potrošnja alkohola u Rusiji nakon invazije, također vjerojatno pridonose bujanju nasilja.

Nadežda, majka Poljanskaje, rekla je za lokalne medije da Čepjegin želi ići u rat kako bi izbjegao kaznu, a ne da bi iskupio svoju krivnju: "Bojimo se da ga ništa neće zaustaviti i da će nam se svima osvetiti".

Oksana Pehteleva, čiju je 23-godišnju kćer Veru ubio njezin bivši dečko Vladislav Kanjus, često na društvenim mrežama viđa njegove fotografije koje objavljuju prijatelji, uglavnom kako se zabavlja i uživa u životu.

Ubojstvo je bilo brutalno. Studentica Vera otišla je u njegov stan u Kemerovu u siječnju 2020. kako bi uzela svoje stvari dva mjeseca nakon prekida. Policija nije reagirala na brojne pozive susjeda koji su satima slušali njezine krikove i plač dok ju je Kanjus silovao, tukao, ubadao nožem i mučio te ju je na kraju zadavio električnim kablom.

Na njezinu tijelu pronađeno je 111 rana. Kanjus je osuđen za ubojstvo, ali je odslužio manje od godinu dana od 17-godišnje kazne prije nego što je odlučio otići u rat. Obitelj se protivila toj odluci, no bez uspjeha. Ruski predsjednik Vladimir Putin 2023. godine pomilovao je i demobilizirao Kanjusa.

Recidivist ponovno traži odlazak u rat

Neovisni ruski mediji dokumentirali su niz takvih zločina koje su počinili povratnici iz rata. U siječnju je 23-godišnji vojnik iz Nalčika, na jugu Rusije, optužen za ubojstvo nakon što je u parku napao 87-godišnju ženu i ubio je nakon 20 minuta premlaćivanja.

Nikolaj Ogolobjak, osuđen 2010. za kanibalizam i ubojstvo četvero tinejdžera, odlučio je otići u rat. Na frontu je ranjen i potom se vratio kući. Ubrzo je ponovno osuđen na 10 godina zatvora zbog šverca droge. Lokalnim je medijima rekao da će opet podnijeti zahtjev za povratak u rat.

U veljači 2024. godine još jedan pomilovani ubojica koji je sudjelovao u ratu, Viktor Savinov (35), lutao je svojim selom u Jakutiji na Dan branitelja domovine, žaleći se da mu ljudi ne ukazuju dovoljno poštovanja.

Napio se s prijateljem i smrskao mu glavu pajserom. Zatim je ubio 64-godišnju Valentinu Fjodorovu, dobitnicu nagrade za najbolju učiteljicu Rusije. Osuđen je za oba ubojstva i dobio je 20 godina zatvora.

Kći Fjodorove rekla je za lokalne medije da je njezina majka napadnuta jer je prethodne noći prijavila Savinova zbog opijanja na javnom mjestu: "Ruke su joj bile potpuno krvave jer se pokušala obraniti. Nakon batinanja uzeo je sjekiru i udario je po glavi. Nisu nam čak ni pokazali njezino tijelo, toliko ju je unakazio."

I nakon Afganistana zabilježen je porast nasilja

Nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989. godine, Rusija je također iskusila porast kriminala među ratnim veteranima. Prema novinama Kommersant, oko 372.000 povratnika iz rata redovito je konzumiralo alkohol i droge, a do kraja 1989. njih 3700 bilo je osuđeno zbog ubojstava i pljački. Krivnja se pripisivala ratnoj traumi i nedostatku psihološke pomoći.

Mnogi ruski vojnici na frontu osjećaju nemoćni bijes prema svojim zapovjednicima. Danil Ahipov, 24-godišnji bivši inženjer koji je pobjegao u Francusku kako bi izbjegao ratovanje u Ukrajini, rekao je za The Washington Post da su se vojnici osjećali zarobljenima u sustavu čiji je cilj bio slomiti njihovu volju i čovječnost. Česte su bile tučnjave među vojnicima, a opijanje je bilo rašireno.

Služio je u jurišnoj jedinici s velikim brojem žrtava – od 15 ljudi obično bi napadačku akciju preživjela trojica: "Svi su bili loši zapovjednici. Nisu vas tretirali kao ljude. Nije ih bilo briga za ljudski život. Vojnici su ih mrzili. Osjećao se gotovo nagon za nasiljem prema njima."

Mnogi su se, rekao je Ahipov, promijenili zbog rata: "Imaju PTSP. Postali su vrlo agresivni i ponašaju se bez ikakvih granica." Unatoč zanemarivanju mnogih povratnika, službeni mediji prikazuju vojnike "specijalne vojne operacije" kao novu elitu, što otežava njihovu kritiku.

Peskov im je rekao da mogu iskupiti zločine

"Sada je situacija mnogo gora jer sada država legitimira te zločine. Da, to je službena politika vlasti. Ti ljudi ne mogu biti kriminalci bez obzira na to što su zapravo učinili", rekla je Kirilova iz Centra za europsku političku analizu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 2023. da kriminalci mogu iskupiti svoje zločine krvlju na bojištu, u jurišnim brigadama, pod mecima, pod granatama.

Oksana Pehteleva, čija je kći ubijena, rekla je da nasilne kriminalce ne treba slati u rat niti ih pomilovati: "Ako su na slobodi, smatraju da za njih nema kazne. I ta samovolja se nastavlja. A mi smo ljudi koji poštuju zakon. Ali nitko ne poštuje nas."