NA VOJNOM poligonu blizu Wrocława obični Poljaci stoje u redu, čekaju da dobiju oružje i nauče pucati. "Kad je metak umetnut, oružje je spremno za pucanje", viče instruktor, poljski vojnik, s licem premazanim maskirnim bojama.

Mladi i stari, muškarci i žene, roditelji i djeca – svi su došli zbog istog razloga: naučiti kako preživjeti oružani napad. Program pod nazivom "Vježbaj s vojskom", koji se održava subotom ujutro, osim gađanja na streljani uključuje i obuku u borbi prsa o prsa, prvu pomoć te upute kako staviti plinsku masku.

"Vrijeme u kojem živimo opasno je i moramo biti spremni", rekao je kapetan Adam Sielicki, koordinator programa. "Imamo vojnu prijetnju iz Rusije i pripremamo se za to."

Kapetan Sielicki kaže da je interes za program ogroman i da vlada planira proširiti obuku tako da svaki punoljetni muškarac u zemlji prođe kroz trening. Poljska, koja graniči i s Rusijom i s Ukrajinom, planira ove godine potrošiti gotovo 5% BDP-a na obranu, što je najviše među članicama NATO-a.

Prošloga tjedna poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Poljska želi izgraditi "najjaču vojsku u regiji". Varšava već neko vrijeme intenzivno kupuje vojne zrakoplove, brodove, artiljerijske sustave i rakete iz SAD-a, Švedske i Južne Koreje.

"Ne možemo se uzdati u druge"

Jedan od sudionika subotnjeg programa u Wrocławu, Dariusz, kaže da bi bio "prvi koji bi se prijavio" u slučaju napada na Poljsku. "Povijest nas je naučila da se moramo osloniti na sebe. Ne možemo se uzdati u druge. Danas savezi postoje, sutra su raskinuti." Dok skida plinsku masku, Bartek kaže da vjeruje kako će većina Poljaka "uzeti oružje u ruke" ako ih netko napadne, "i biti spremni braniti zemlju".

Agata je došla s prijateljicom. Kaže da ju je izbor Donalda Trumpa dodatno zabrinuo. "On želi povući Ameriku iz Europe. Zbog toga se osjećamo još nesigurnije. Ako nismo spremni, a Rusija nas napadne, jednostavno ćemo postati njihovi zarobljenici."

Izjave Donalda Trumpa i članova njegove administracije izazvale su veliku zabrinutost kod poljskih dužnosnika. Tijekom posjeta Varšavi u veljači, američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je da Europa ne smije uzimati zdravo za gotovo prisutnost američkih vojnika jer "ona neće trajati vječno".

SAD trenutačno ima oko 10.000 vojnika stacioniranih u Poljskoj, no prošlog mjeseca Washington je najavio povlačenje s ključne vojne baze u gradu Rzeszówu, na istoku zemlje. Dužnosnici tvrde da će vojnici ostati unutar Poljske, ali ova odluka dodatno je povećala nesigurnost. Trumpova naklonost ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i oštar ton prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom samo su dodatno pojačali zabrinutost.

"Mi ćemo biti prvi na udaru"

Poljska uskoro potpisuje obrambeni sporazum s Francuskom, a u pripremi je i dogovor s Velikom Britanijom – što pokazuje da Varšava sve više traži saveznike izvan tradicionalno bliskih veza sa SAD-om. Usto se sve više govori o mogućnosti da Poljska bude uključena pod tzv. "nuklearni kišobran" francuske vojske.

"Mislim da nas je Trump definitivno natjerao da kreativnije promišljamo o svojoj sigurnosti", rekao je Tomasz Szatkowski, stalni predstavnik Poljske pri NATO-u i savjetnik predsjednika za obranu. "SAD si ne može priuštiti da izgubi Poljsku jer bi to bio znak... da se na njih ne može osloniti. Ali moramo razmišljati o drugim opcijama i razvijati vlastite sposobnosti."

"Ako Rusi nastave s agresivnim namjerama prema Europi, mi ćemo biti prvi na udaru – čuvari na vratima", rekao je Szatkowski. Dodaje da je razlog brzog vojnog jačanja Poljske "prije svega geopolitička situacija, ali i lekcije iz povijesti".

U državnom domu za starije osobe u Varšavi, 98-godišnja Wanda Traczyk-Stawska prisjeća se posljednje ruske invazije – 1939. godine, kad su Staljin i Hitler podijelili Poljsku između Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke.

Ukorijenjen strah od Rusa

"Tad sam imala dvanaest godina. Sjećam se da je mog oca bilo jako strah [Rusa]", kaže Wanda. "Znali smo da su nas napali, iskoristili su to što su Nijemci već napali s druge strane."

Na polici stoji fotografija Wande kao borkinje, s mitraljezom u ruci tijekom Varšavskog ustanka 1944. godine, kad su pripadnici poljskog otpora pokušali izbaciti Nijemce iz razrušenog grada. No nakon povlačenja Nijemaca, Sovjeti su u zemlji instalirali proruski režim koji je vladao sve do 1989.

Danas poljske oružane snage broje oko 216.000 vojnika i vojnikinja. Vlada planira povećati broj na 500.000, uključujući pričuvu – čime bi Poljska imala drugu najveću vojsku u NATO-u, odmah iza SAD-a.

Na pitanje je li dobro da Poljska toliko ulaže u vojsku, Wanda odgovara bez razmišljanja: "Naravno da jest. Rusija ima tu agresiju upisanu u povijest. Ne mislim na narod, nego na vlast. Bolje je biti dobro naoružan nego čekati da se nešto dogodi. Ja sam vojnik i znam – oružje je najvažnije."

Osamdeset godina nakon kraja Drugoga svjetskog rata, Poljaci opet s nelagodom gledaju prema istoku. U jednom skladištu na jugu zemlje, zbog sve veće potražnje, jedna tvrtka izradila je prototip skloništa za bombe.

Nisu svi spremni braniti zemlju

"Ta skloništa su prvenstveno za zaštitu od nuklearne eksplozije, ali i od oružanih napada", objašnjava Janusz Janczy, direktor tvrtke ShelterPro. Pokazuje metalni bunker s krevetima na kat i sustavom za ventilaciju. "Ljudi ih grade jer jednostavno ne znaju što će biti sutra."

Janusz kaže da je, otkad je Donald Trump izabran, broj upita za skloništa eksplodirao. "Prije bih dobio nekoliko poziva mjesečno, sada ih je desetine tjedno", kaže. "Ljude najviše plaši Rusija. Boje se da NATO možda neće doći u pomoć."

Ali jesu li Poljaci stvarno spremni braniti svoju zemlju ako dođe do najgoreg? Nedavna anketa pokazala je da bi se samo 10,7% odraslih prijavilo u vojsku kao dobrovoljci u slučaju rata, dok bi trećina ljudi pobjegla.

Na sunčano popodne u Wrocławu pitali smo studente bi li branili Poljsku u slučaju napada. Većina kaže da ne bi. "Rat je blizu, ali ipak djeluje jako daleko", kaže student medicine Marcel. "Ali da nas Rusija napadne, vjerojatno bih pobjegao."

"Vjerojatno bih bio prvi koji bi pokušao pobjeći iz zemlje", kaže student Szymon. "Iskreno, ne vidim ništa ovdje zbog čega bih umro."