HIROHITO, poznat i kao car Shōwa, bio je 124. japanski car, čija je vladavina od 1926. do 1989. godine obilježila dramatične promjene u Japanu, od militarističke ekspanzije do poslijeratne demokratizacije. Rođen 29. travnja 1901. u Tokiju kao najstariji sin cara Taishōa, Hirohito je odrastao u strogom carskom okruženju, obrazovan za ulogu božanskog vladara prema šintoističkoj tradiciji. Njegovo doba, Shōwa ("prosvijećeni mir"), paradoksalno je obuhvatilo razdoblje agresivnih ratova i kasnijeg mira.

Hirohito je preuzeo prijestolje 25. prosinca 1926. nakon smrti svog oca. U početku je njegova uloga bila uglavnom ceremonijalna, jer je japanska ustavna monarhija ograničavala cara na simboličku funkciju, dok su stvarnu moć imali političari i vojni lideri.

Tijekom 1930-ih, Japan je krenuo putem militarizma, što je kulminiralo invazijom Mandžurije 1931. i Drugim kinesko-japanskim ratom 1937. Hirohitova uloga u ovim događajima predmet je povijesnih rasprava. Neki izvori, uključujući Britannicu, sugeriraju da je bio pasivan promatrač, nesposoban ili nesklon suprotstavljanju vojnim vođama, dok drugi, poput engleske Wikipedije, navode da je povremeno pokazivao utjecaj, poput odobravanja ključnih odluka.

Bez obzira na to, njegovo ime povezano je s japanskom agresijom, uključujući napad na Pearl Harbor 1941. koji je uveo Japan u Drugi svjetski rat.

Prihvatio kapitulaciju pa nastavio vladati

Nakon poraza Japana 1945., Hirohito je odigrao ključnu ulogu u prihvaćanju kapitulacije. U povijesnom radijskom obraćanju 15. kolovoza 1945., prvom javnom govoru cara, pozvao je narod na prihvaćanje poraza, što je šokiralo naciju.

Pod američkom okupacijom, Hirohito je zadržao prijestolje, ali je bio prisiljen odreći se svog božanskog statusa 1946. godine, čime je postao simbolički vođa prema novom ustavu. Ova odluka, koju su podržale savezničke snage pod generalom Douglasom MacArthurom, omogućila je očuvanje monarhije kao stabilizirajućeg faktora u poslijeratnom Japanu.

U poslijeratnim godinama, Hirohito se posvetio promicanju mira i znanosti, posebice morske biologije, u kojoj je objavio nekoliko radova. Njegova vladavina svjedočila je japanskom gospodarskom čudu, pretvarajući zemlju u globalnu ekonomsku silu.

Ipak, njegova uloga u ratu ostala je kontroverzna; dok su ga Japanci poštovali kao simbol kontinuiteta, u zemljama poput Kine i Koreje kritiziran je zbog nesnošenja odgovornosti za ratne zločine.

Hirohito je umro 7. siječnja 1989. od raka, nakon 62 godine vladavine, najdulje od svih japanskih careva. Naslijedio ga je sin Akihito, označivši kraj ere Shōwa.