DOK SE MNOGI pozivaju na sve veći broj istraživanja koja povezuju društvene mreže s problemima mentalnog zdravlja, problem je što je jako teško reći "ne". Djeca su pod pritiskom vršnjaka, a roditelji se osjećaju bespomoćno.

Jonathan Haidt, profesor s njujorškog sveučilišta NYU i autor knjige The Anxious Generation, jedan je od vodećih glasova u pokretu koji zagovara djetinjstvo bez pametnih telefona. Njegov je savjet roditeljima da to ne rješavaju sami – ključ je u zajedničkom djelovanju.

"Roditelji često kažu: 'Ne, ne dam ti pametni telefon', ali dijete odgovara: 'Ali ja sam jedini koji ga nema, svi me isključuju!' I onda roditelji popuste", objasnio je Haidt na Svjetskom ekonomskom forumu.

"To je kolektivni problem, a rješenje je u kolektivnoj akciji. Ako svi zajedno donesemo ista pravila, problem nestaje."

Ovaj je pokret već zaživio u brojnim zemljama – od Ujedinjenoga Kraljevstva i SAD-a preko Kanade i Meksika pa sve do Australije. Haidt tvrdi da se problem može riješiti ako se roditelji pridržavaju četiriju jednostavnih pravila.

Nema pametnog telefona prije 14. godine

Prvo i osnovno pravilo jest da djeca ne bi trebala dobiti pametni telefon prije 14. godine. Haidt naglašava da klasični mobiteli s tipkama nisu problem jer djeci omogućuju osnovnu komunikaciju. No pametni telefoni više su od običnog telefona – to su uređaji kroz koje svijet može neograničeno dopirati do vaše djece.

Studija neprofitne organizacije Sapien Labs iz 2023. pokazala je da su mladi koji su dobili prvi pametni telefon kasnije u životu prijavljivali manje problema s mentalnim zdravljem. Primjerice, čak 74% djevojaka koje su dobile prvi telefon sa šest godina imalo je probleme s anksioznošću i stresom, dok je taj broj pao na 52% kod onih koje su telefon dobile tek s 15 godina.

Nema društvenih mreža prije 16. godine

Drugo je pravilo da djeca ne bi trebala imati društvene mreže prije 16. godine.

"Društvene mreže potpuno su neprimjerene za maloljetnike", kaže Haidt i poziva se na istraživanja koja pokazuju kako društvene mreže mogu ozbiljno narušiti samopouzdanje djece.

Neke platforme pokušavaju uvesti zaštitne mjere, poput privatnih profila za tinejdžere ili aplikacija poput YouTube Kids, no Haidt smatra da bi vlade i tehnološke kompanije trebale ići korak dalje – uvesti obveznu provjeru dobi korisnika. Australija je već donijela zakon koji zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina.

Škole bez mobitela

Treće se pravilo odnosi na škole – pametni telefoni trebali bi biti zabranjeni u učionicama.

"Učitelji mrze mobitele, djeca ne mogu učiti kad su na TikToku ili igraju igrice tijekom nastave", kaže Haidt.

U Engleskoj većina škola već ima zabranu ili ograničenja korištenja telefona, a posljednjih godinu dana vodi se rasprava o tome da se to zakonski regulira. Slične mjere već postoje i u Kini. Cilj? Djeca će biti pozornija na nastavi, a istodobno će se više družiti uživo.

Više igre, manje ekrana

Četvrto je pravilo možda i najvažnije – potrebno je vratiti djeci pravo na igru.

"Djeca danas odrastaju na ekranima, ali trebaju daleko više igre u stvarnom svijetu. Moramo im vratiti uzbudljivo djetinjstvo", kaže Haidt.

Njegov kolega Zach Rausch dodaje kako je ključno da roditelji zajednički dogovore pravila. Ako se svi roditelji u razredu slože da djeca neće dobiti pametni telefon do srednje škole, tada će biti puno lakše oduprijeti se pritisku vršnjaka.

Rausch također naglašava koliko je važno da djeca imaju priliku igrati se vani, biti neovisna i preuzimati određene rizike, jer upravo su to ključni elementi zdravog razvoja.