U HRVATSKOJ godišnje umire 19.000 ljudi više nego što se rodi. O sprječavanju demografskog sloma u Otvorenom su govorili ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić (Domovinski pokret), predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević (SDP) te saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić.

Šipić je rekao da su mjere danas predstavljene u saboru "teške" nešto manje od pola milijarde eura.

"Neće mjere odmah rezultirati, ali naš prvi cilj je zaustaviti negativne trendove. Gdje god sam došao čujem isto, manje je 20 posto stanovništva. To su alarmantni brojevi", rekao je Šipić. Naglasio je da je najznačajnije povećanje porodiljne naknade za drugih 6 mjeseci koja raste na 3000 eura, time je obuhvaćeno više od 95% korisnica. Naknada za novorođeno dijete povećava se na 618 eura.

"Imamo i druge potpore iz lokalnih proračuna, kao i druge mjere priuštivog stanovanja, poreznih olakšanja", rekao je Šipić.

"Što se tiče doplatka za djecu, predložit ćemo nove izmjene, ako ne i novi zakon. Jedan od modela o kojem se razmišlja je i univerzalni dječji doplatak. Provodimo analizu i vladi ćemo predložiti da se razmotri potpuno novi pristup dodjele te potpore, koja danas ima pet razreda i koja ide od nekakvih 31 euro do 60", rekao je Šipić. 

Je li univerzalni dječji doplatak dobro rješenje?

"To je svakako dobro rješenje. Vidjeli smo u EU kakve to rezultate daje. Ali odmah će se pojaviti pitanje zašto ljudima koji imaju dovoljno da odgajaju svoju djecu i za svakodnevni život treba univerzalni dječji doplatak? Pa zato što socijalna država, koje u Hrvatskoj nema jer da je ima ne bi bilo ni danas Ministarstva demografije, je bitno da bude raspoređena na sve i da upravo ta socijalna država pogasi sve nejednakosti i sve klasne antagonizme koji postoje među ljudima", rekao je Krstičević.

Naveo je primjer Švedske.

"To je jedna država u kojoj je postojan švedski naziv za socijalnu državu. Zove se Narodna kuća. Švedska, koja je bila primjer socijalne države dok je nije nagrizao neoliberalizam, imala je najbolje demografske pokazatelje i najčvršću javnu uslugu i najbolje rezultate. Danas kad to više nemamo, vi imate sve lošije i lošije demografske rezultate", dodao je.

"Na ovakvim primjerima kao što je univerzalni dječji doplatak vi trebate graditi socijalnu državu i zato je to dobro primarno", rekao je Krstičević.

Raspudić: Mjesečno nam dolazi 500 stranaca, uglavnom nekvalificirane radne snage

"Na mjesečnoj razini nama 500 stranaca, stranih radnika, uglavnom nekvalificirane radne snage, koja ničim ne pridonosi povećanju produktivnosti, dolazi u Hrvatsku, a negdje 110-120 naših državljana odlazi iz Hrvatske. To je bio nekakav mjesečni ritam. Po podacima Jurića, tadašnjeg savjetnika ministra, 110-120 domaćih svakog mjeseca odlazi u prosjeku zadnjih nekoliko godina, a 500 stranaca dolazi", rekao je Raspudić.

Poručio je da je posljedica toga zamjena stanovništva.

"To je posljedica jednog zločinačkog i veleizdajničkog čina. To je bilo ukidanje kvota za strane radnike. Što se tiče demografskih mjera, mi smo blizu konsenzusa na političkoj sceni. To je toliko dramatično pitanje, da ako proanaliziramo sada što govori i ljevica i desnica i centar u saboru, manje-više tu smo svi bliski", rekao je Raspudić i dodao:

"Predlagali smo da se omogući naknada djedovima i bakama"

"U predizbornom programu smo kao važno pitanje isticali uvođenje jedinstvenog dječjeg doplatka. Tad je procjena bila oko 120 eura mjesečno po djetetu. Slažem se da je dobro da to bude jednako za sve, jer svako dijete je isto. Troškovi oko djeteta su više manje isti. To je novac koji ide djetetu. Usmjeren na dijete je ono što u budućnosti to dijete i kao građanin, kao neko sutra tko će tu živjeti, privređivati, uplaćivati u mirovinsko osiguranje".

"Mi smo predlagali i još neke modele. A to je da se omogući djedovima i bakama, ako će roditelj vratiti se na posao, da dio tih naknada mogu primati djedovi i bake koji će se brinuti o unucima. To je, s druge strane, jedan način pomoći im roditeljima, koji su još uvijek aktivni i mogu pripomoći. Nadamo se i da ćemo, za koju godinu doći do toga, da svakom djetetu u Hrvatskoj možemo zajamčiti mjesto u vrtiću. Možda najvažniji problem za mlade obitelji je stambeno pitanje", dodao je Raspudić.

Treba li vratiti kvote?

"Mislim da bi hitno trebalo vratiti kvote. Pod nekakvim čudnim izlikama slobodnog tržišta, tobože, ukinute su kvote i dogodila se jedna stihija. I sada se izmjena ovog zakona, predlagatelji sami priznaju da se želi uvesti red u tu stihiju, a stihija je izazvala ukidanje kvota", rekao je Raspudić i dodao:

"Pokaže se da vam je ogroman booking u predsezoni i za sezonu, bez problema vlada digne kvote za uvoz radnika sezonskih u turizmu. Ne vidim u čemu je problem. Ali stvoriti situaciju gdje se uvodi najjeftinija radna snaga u Hrvatsku stihijski, obara se cijena rada, to jest ne dozvoljava se pritisak na rast plaća, a onda naši ljudi odlaze u Njemačku i Irsku tražiti posao".

"Treba se vratiti korak unazad pa vidjeti zašto smo došli do toga da imamo takav pritok stranih radnika jer mi do prije 15 godina nismo imali takvu potrebu za stranim radnicima. Mi smo doveli naše ljude da kažu, ljudi moji, ja više ovako neću. Hvala, odlazim u Njemačku, Irsku, Španjolsku, gdje god. I time se otvorio prostor za ove što mi danas njih zovemo strani radnici, radnici iz trećih zemalja", rekao je Krstičević i dodao:

"Pogriješilo se onda kada se regulacija rada svela na neoliberalni model. I to vidimo danas. I danas imamo ljude koji dolaze raditi za minimalac i upravo u tim sektorima u kojima rade, to su građevina i turizam, obaraju cijene rada. Ali treba naglasiti još jednu stvar. A što je vlada napravila ukidanjem kvota? Njih je nagradila. Za najgore ponašanje prema hrvatskim radnicima je dobila nagradu u čemu? U ukidanju kvota".

Šipić: U fokusu nam je hrvatski čovjek

"Cilj Ministarstva je potaknuti useljavanje naših iseljenika i mi nismo tu da se bavimo kratkoročnim rješenjima za uvoz radne snage. A što se tiče zakona o strancima, mi smo po pitanju naše odgovornosti dali svoje mišljenje i mi smo, kao DP igrali sigurno. Za to sam da se uvede red, a kad se uvede red, kvote će same po sebi padati", rekao je Šipić.

"Po našim prijedlozima, moći će biti odobren boravak privremeni koji će dovesti do trajnog rješenja, nakon 2-3 godine odmah ili što prije, da bude trajno riješeno državljanstvo. Moći će naši ljudi po zahtjevu, po samoj prijavi zahtjeva za rješavanje svog državljanstva, odmah rješavati zapošljavanje, samozapošljavanje, bez dozvole boravka za rad, bez čekiranja sredstava za zdravstveno osiguranje, bez ovih drugih poteškoća koje su se javljale. Moći će ići na programe obrazovanja, strukovnog obrazovanja itd. Praktički postat će dio nas", dodao je i rekao da su veliki problem birokratske procedure.