SEIZMIČKA aktivnost koja potresa Santorini i druge grčke otoke nije gotova, a seizmolog je upozorio da bi najveći potres mogao tek uslijediti.

Rémy Bossu, glavni tajnik Europskog-mediteranskog seizmološkog centra, rekao je da će biti potrebni "dani, ili možda tjedni" da se procijene neobični potresi, ali je naglasio da niz potresa obično prethodi većem potresu.

Na idiličnom grčkom otoku Santorini proglašeno je izvanredno stanje uslijed niza gotovo neprestanih potresa u posljednjim danima, koji su gotovo ispraznili ovaj poznati turistički raj od posjetitelja i stanovnika.

"Ovo što se događa je vrlo neobično"

Najveći potres dosad zabilježen je u srijedu navečer, kada je potres magnitude 5.2 pogodio otok. To je bio prvi potres jači od 5.0 otkako su potresi počeli prošli tjedan.

Santorini, smješten uz granicu ogromnih afričkih i euroazijskih tektonskih ploča, često doživljava seizmičku aktivnost, ali rijetko tako intenzivnu i dugotrajnu. Osim Santorinija, potresi su pogodili i obližnje otoke Amorgos i Ios.

Bossu je opisao trenutačnu seizmičku aktivnost koja pogađa Santorini kao "vrlo neobičnu" i naglasio da se radi o "roju potresa" koji nisu uobičajeni za ovu vrstu aktivnosti.

Obično, kaže on, "ono što se promatra je veliki potres praćen naknadnim potresima koji s vremenom smanjuju intenzitet i učestalost". "Međutim, ovdje se opaža potpuno drugačiji fenomen jer se magnituda potresa povećavala s vremenom, što nije tipično ponašanje", dodao je.

"Ova seizmička aktivnost karakteristična je prije najjačeg"

Tijekom posljednjih nekoliko dana, tisuće potresa pogodile su Santorini, a mnogi od njih imali su magnitudu oko 3.0, što se smatra slabim potresima. Potres koji je u srijedu pogodio grčki otok od 5.0 i više smatra se umjereni", a nakon toga uslijedilo je još nekoliko potresa jačih od 4.0.

Prema Bossu, takvo ponašanje obično je karakteristično za "pretpotrese" - seizmičku aktivnost koja se događa prije glavnog potresa u nizu - što znači da bi najveći potres mogao tek uslijediti.

Zbog toga grčke vlasti poduzimaju preventivne mjere, uključujući organizirane evakuacije i pripremu spasilačkih snaga.

Grčki premijer: Nadamo se da će ovaj fenomen brzo završiti

Kako su potresi nastavili, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis posjetio je otok u petak ujutro kako bi pregledao hitne pripreme.

"Želim uvjeriti stanovnike Santorinija i susjednih otoka, koji su trenutačno na testu, da je država uz njih", rekao je premijer Mitsotakis.

"Mi se nadamo da će ovaj fenomen brzo završiti i da će otok potpuno nastaviti svoj normalni ritam."

Grčka organizacija za planiranje i zaštitu od potresa procjenjuje da će intenzivna seizmička aktivnost možda trajati još mnogo dana, ako ne i tjedana.

Iako trenutačno nije sezona, otok Santorini je popularno turističko odredište koje godišnje privuče više od 3.4 milijuna turista. Također je dom za oko 20.000 stalnih stanovnika.

Oko 11.000 ljudi se smatra da je napustilo otok zbog potresa. "Idemo jer se bojimo, stalno ima potresa, moramo otići zbog djece, kako bi se djeca smirila", rekao je Beni Ouklala (38) koji na Santoriniju ima privremeni posao.

"Epicentri nisu ispod Santorinija"

Kapetan turističkog broda Eftichis Diamantopoulos (63) bio je manje zabrinut. "Zašto bismo odlazili?" upitala je. "Ako nešto bude, bit će."

Grčke vlasti organizirale su dodatne letove kako bi pomogle ljudima da pobjegnu na sigurnost na kopnu, ali su napori za evakuaciju bili komplicirani u srijedu jer feriboti nisu smjeli napustiti luke zbog jakih vjetrova. Normalna usluga obnovljena je do četvrtka.

Seizmičke aktivnosti nisu smještene ispod otoka Santorini, već između Santorinija i drugog otoka, Amorgosa.

Razoran potres iz 1956.

Prema Bossu, potresi se događaju oko 25 kilometara sjeveroistočno od Santorinija i 20-25 kilometara jugozapadno od Amorgosa.

Na toj udaljenosti oni se osjećaju na Santoriniju. "Naravno, kad imate ovako veliki broj potresa koje osjeća stanovništvo, to podiže anksioznost", rekao je Bossu. "Ljudi u tom području su vrlo zabrinuti... I logično je, jer nitko ne može reći kako će se ovo razvijati."

"Moramo čekati barem nekoliko dana, ili možda tjedana, kako bismo procijenili kako bi se situacija mogla razvijati", dodao je.

Posljednji veliki potres u tom području dogodio se 1956. godine, kada je potres magnitude 7.7 pogodio jug otoka Amorgosa, a nekoliko minuta kasnije uslijedio je potres magnitude 7.2 blizu Santorinija. To je prouzročilo značajnu štetu na oba otoka i izazvalo tsunami visine 25 metara. Ukupno je 53 osobe poginulo tijekom tih događanja, a još 100 je ozlijeđeno.