PUNO pažnje posvećujemo odgoju ljubazne i suosjećajne djece. No, jednako je važno naučiti ih i asertivnosti. Roditeljima i skrbnicima često je prioritet naučiti djecu kako dijeliti, čekati na red i biti obzirni prema drugima. Ali naši najmlađi trebaju naučiti kako biti asertivni i zauzeti se za sebe, čak i ako o toj vještini roditelji ne govore često.

Dječja psihologinja Ann-Louise Lockhart je za HuffPost otkrila da "asertivnost znači naučiti djecu da s povjerenjem izražavaju svoje potrebe i postavljaju granice, ali bez agresivnosti. To im daje vještine potrebne za suočavanje s izazovima poput vršnjačkog nasilja, pritiska okoline i međuljudskih sukoba".

Lockhart, ali i druge stručnjakinje za dječji razvoj, podijelile su korisne savjete za roditelje koji svoju djecu žele naučiti kako biti asertivna.

Zašto je važno odgajati djecu da budu asertivna?

Važno je naučiti djecu asertivnosti kako bi mogla zagovarati i sebe i druge. Djeca ovu vještinu trebaju usvojiti već u djetinjstvu kako bi je mogla primijeniti u tinejdžerskim godinama i odrasloj dobi, pojašnjava stručnjakinja za dječji razvoj Amy McCready.

Dodaje kako im sposobnost asertivnosti pomaže i da otvoreno izraze svoje emocije te ih ne potiskuju, prenosi HuffPost.

"Asertivna komunikacija stvara zdravije odnose, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu, i dovodi do većih uspjeha u svim životnim aspektima," ističe socijalna radnica Lisa Schab.

Stručnjakinje savjetuju da je djecu potrebno naučiti jednostavnim i izravnim frazama koje jasno daju do znanja što žele ili misle, a da opet nisu agresivna u komunikaciji. Izdvojile su pet takvih primjera koje roditelji mogu naučiti djecu.

"Ne sviđa mi se to. Molim te, prestani."

Bilo da je dijete gurnuto na igralištu ili ga prijatelj zadirkuje, ova jednostavna i jasna fraza odmah postavlja granicu. Lockhart ističe da izgovaranje fraze 'Ne sviđa mi se' dijete "prepoznaje i priznaje svoje emocije, što mu pomaže da zadrži vlastitu perspektivu bez okrivljavanja ili sramoćenja druge osobe. Nastavak, 'Molim te, prestani', čvrst je, ali pristojan zahtjev da određeno ponašanje prestane."

"To nije u redu."

Kako prenosi HuffPost, suočavanje s konfliktima može biti neugodno za djecu, a ova izjava pokazuje asertivnost bez napadanja druge osobe.

"Ova fraza je moćna upravo zbog svoje jednostavnosti, posebno za djecu. Održava ton smirenim, ali odlučnim, što povećava šanse da će drugi poštovati njihovu granicu i prilagoditi svoje ponašanje," dodaje Lockhart.

"Ne, hvala."

Kada se dijete osjeća pod pritiskom ili krivnjom zbog odbijanja, dodatak "hvala" na kraju može pomoći u održavanju granice uz zadržavanje poštovanja.

"Ova fraza smanjuje vjerojatnost da će druga osoba reagirati obrambeno. To je podsjetnik da djeca ne duguju nikome objašnjenje za zaštitu svog vremena, energije ili granica", ističe Lockhart.

McCready dodaje da, "ako dijete i dalje osjeća pritisak, može reći nešto poput: 'Ne, hvala, odlučio/la sam se', što pomaže da ostane čvrsto u svojoj odluci."

"Radije bih pokušao/la nešto drugo."

Stručnjakinja za dječji razvoj smatra da "ova fraza uči djecu da jedan način odbijanja neugodne situacije može biti predlaganje alternative".

Schab dodaje da "dijete može reći: 'Ne želim to raditi. Ako želiš raditi nešto drugo, javi mi.' Time jasno postavlja svoje granice, ali daje do znanja da je otvoreno za druge opcije."

"Treba mi vremena da razmislim."

Ako se vaše dijete suočava s pritiskom vršnjaka da donese impulzivnu odluku, ova fraza pokazuje da zna donositi promišljene i svjesne odluke.

"Kada djeca kažu 'Treba mi', stavljaju svoje potrebe u središte i izbjegavaju osjećaj obaveze da odmah odgovore", objašnjava Lockhart i dodaje: "Ovo također pomaže u situacijama u kojima emocije mogu zamagliti prosudbu, dajući im prostor za procjenu bez vanjskog pritiska."

"Poštujem tvoje mišljenje, ali ja mislim..."

Ovom frazom "dijete priznaje i poštuje mišljenje druge osobe, ali istovremeno omogućuje djetetu da izrazi i vlastito mišljenje", ističe Schab. Slična fraza koju preporučuje odnosi se na to da dijete pojasni s čime se slaže, a onda podijeli svoje mišljenje o temi.

"Oprostite, želio/željela bih..."

"Fraze poput ove pomažu djeci da nauče kako ljubazno i samouvjereno izraziti svoje potrebe ili zamoliti pomoć," objašnjava Schab. Drugi primjer može biti: "Možete li mi, molim vas, pomoći?"

Kako roditelji djecu mogu podučiti ovim frazama?

Osim fraza koje koriste, stručnjakinje za razvoj djece i roditeljstvo su podijelile i kako to roditelji mogu učiniti. Podijelile su četiri savjeta kako roditelji mogu biti uspješni u svom naumu:

• Izbjegavajte fraze koje umanjuju njihove osjećaje.
• Razgovarajte o situacijama iz svakodnevnog života vašeg djeteta.
• Igrajte uloge s djetetom, osmislite situacije i "odigrajte ih".
• Budite im uzor za takvo ponašanje.