GAZIRANA voda može biti dio dnevnog unosa tekućine jer se većinom sastoji od vode, navode dijetetičarke Kim Shapira i Elizabeth Brown. Ipak, upozoravaju da običnu vodu ne treba potpuno zamijeniti gaziranom. Karbonizacija može izazvati podrigivanje, nadutost i oštetiti zubnu caklinu.

"Karbonizacija može povećati stvaranje plinova i dovesti do refluksa ili žgaravice, zbog čega ipak češće preporučujem običnu vodu", kaže Shapira za Parade. Također, Brown ističe da gazirana voda nije idealna za osobe sa sindromom iritabilnih crijeva (IBS) ili tijekom vježbanja, jer može izazvati nelagodu.

Ako svejedno biramo gaziranu vodu, Brown savjetuje da se odlučimo za onu koja nema dodane šećere, zaslađivače ili kemikalije. Idealno je da na nutritivnoj tablici sve vrijednosti budu nule, a sastojci ograničeni na prirodne ekstrakte. Kemijski zaslađivači i nepotrebni dodaci mogu narušiti zdravlje, posebno kod osoba osjetljivih na određene sastojke.

Shapira i Brown upozoravaju na opasne kemikalije poznate kao PFAS koje se mogu naći u nekim brendovima pjenušave vode.
"Te kemikalije su otporne na ulje, vodu i masnoću te se teško razgrađuju. Osim toga, mogu povećati rizik od raka, problema s jetrom, štitnjačom, neplodnošću i pretilošću", upozorava Shapira.

Dakle, gazirana voda može biti osvježavajući dodatak hidraciji, ali važno je ne zaboraviti običnu vodu koja je ključna za optimalno zdravlje. Dodavanjem svježeg voća poput limuna ili mente, možemo prirodno obogatiti okus, izbjegavajući kemikalije i nepotrebne dodatke.