LJUDIMA koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda, bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška, nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford.

Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu, prerađenu hranu poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali su s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa našlo se meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Zamjena mesa i mlijeka alternativama mogla bi smanjiti preuranjenu smrt

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku, s jednakom količinom kalorija, mogla smanjiti preuranjenu smrt za 5 do 6 posto. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

"Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto), te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)", rekli su.

"Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojinog (5,2 posto), a potom bademovog mlijeka."

Prerađena biljna hrana više šteti klimi

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje. Pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu. 

Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana, jer bi se organizam na njih postupno naviknuo. 

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane te za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

"Bez promjena u načinu prehrane, tako da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana, poput soje, graška i graha, najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima", zaključili su.

"Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu. No, i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla."

Najbolji izbor su grah i grašak, na drugom mjestu je tempeh

Tim britanskih znanstvenika zaključio je da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio "nutritivnu neravnotežu" u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva, za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici važno za poboljšanje zdravlja ljudi.

"Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće, drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative, kao što su vege-hamburgeri", smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći te da su jednako loši za zdravlje.