IAKO još nije objavljen motiv jutrošnjeg ubojstva žene u Zagrebu, zabrinjava podatak da je to, unatoč uvođenju femicida kao kaznenog djela, već 17. ubijena žena ove godine, po podacima ženskih udruga i pravobraniteljice, u odnosu na devet lani, koliko ih je u 2023. zabilježio MUP.

"Premda je Hrvatska potpisnica ključnih međunarodnih ugovora i konvencija za zaštitu žena od nasilja i uvođenju femicida kao kazneno djelo u Kazneni zakon, prema neslužbenim podacima u ovoj godini je u Hrvatskoj ubijeno 17 žena, upozorile su Autonomna ženska kuća Zagreb i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

I cijeloj prošlog godini ubijeno je devet žena, od čega ih je sedam ubijeno od strane bliskih osoba, od kojih su četvorica bili intimni partneri. Ovogodišnji zastrašujući broj ubijenih žena jasno ukazuje na ozbiljan problem u provedbi zakona i nedostatak učinkovite suradnje među institucijama koje bi trebale štititi žene, upozoravaju udruge i pravobraniteljica Ljubičić.

Vlada u ožujku izmijenila kazneno zakonodavstvo

Ona je izrazila žaljenje zbog novog slučaja ubojstva žene. "Ono se dogodilo upravo u razdoblju u kojem kroz 16 dana aktivizma nastojimo osvijestiti društvo o rasprostranjenosti i destruktivnosti nasilja nad ženama te učiniti korak više u prevenciji", poručila je.

Podsjeća da je više puta tijekom ove godine izražavala ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena te okolnosti da većinu nasilja prema ženama čine zapravo njihovi najbliži, supruzi, partneri, bivši partneri ili drugi članovi obitelji o bliske im osobe. "To je duboko zabrinjavajuće upozorenje da je sustavne promjene nužno poduzeti odmah", kaže.

Vlada je često poručivala da je poduzimala niz mjera radi sprječavanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a najrecentnije su izmjene kaznenog zakonodavstva iz ožujka ove godine. Njime je femicid klasificiran kao teško ubojstvo ženske osobe za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. 

Femicid, prema definiciji, označen kao zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve. Najčešće je izvršen od bliske osobe, odnosno sadašnjeg ili bivšeg partnera ili člana obitelji. Pravni tim Autonomne ženske kuće Zagreb (AŽKZ) za Hinu kaže da porast femicida suštinski leži prvenstveno u nedovoljno dobroj prevenciji što uključuje i ispravnu procjenu rizika.

Mjere opreza bi trebale zaštiti žrtvu

Drugim glavnim razlogom drže nepostizanje svrhe kažnjavanja kada se nasilje ipak dogodi. Udruga smatra da se i dalje može govoriti o potrebi edukacije svih stručnjaka ali i da je dosadašnja dugogodišnja edukacija odavno morala postići bolje rezultate.

Govoreći o odgovornosti, naglašavaju da ona leži na svim tijelima državne vlasti, odnosno sudovima, državnim odvjetništvima, policiji, ali i stručnim službama u odgojno obrazovnom procesu i sustavu socijalne skrbi.

Uz problematiziranje mjera opreza kojima bi žrtve trebala biti zaštićene tijekom postupka, AŽKŽ skreće pozornost i na presude na temelju kaznenog naloga, koje su sve češće u predmetima rodno uvjetovanog nasilja.

Kazneni nalog predstavlja efikasno provedeni kazneni postupak i dovodi do brže osude okrivljenika. Međutim, njime se mogu izreći samo blage kazne, i ne mogu se izricati važne sigurnosne mjere koje bi štitile žrtvu, pojašnjavaju. U njihovo savjetovalište se javljaju žene koje svjedoče i traže pomoć zbog protuzakonitih procedura. 

Za primjer AŽKŽ navodi zahtjev Zavoda za socijalni rad ženi žrtvi nasilja da sama krši mjeru opreza jer je kao majka dužna komunicirati s počiniteljem nasilja. Ili ponovljeni primjeri žena koje traže zaštitu zbog kršenja mjera opreza, jer reakcija nadležnih tijela ili izostaje ili je neadekvatna.

Poziv na koordinirano djelovanje svih sektora

Poruka da nasilje nije prihvatljivo, upozoravao je i premijer Andrej Plenković, mora dolaziti od svih segmenata društva, uključujući od pravosuđa koje je dobilo instrumente za izricanje strogih, odvraćajućih sankcija i vođenje postupaka na način da se snažnije štite prava i interes žrtava.

AŽKZ upozorava da su nužne izmjene u zakonodavstvu samo prvi korak, ali i uzaludan ukoliko ih ne prati implementacija na terenu.

U sklopu kampanje "Potrebni su svi, a ne samo neki!" upozoravaju da borba protiv nasilja prema ženama zahtijeva koordinirano djelovanje svih sektora, uključujući i institucije vlasti, pravosuđa, policije, socijalne skrbi, zdravstva, obrazovnih institucija te nevladinih organizacija.

Drže da konkretni slučajevi koje su naveli ali i brojni drugi o kojima žene govore u njihovom savjetovalištu i skloništu, snažno ukazuju na razloge porasta ubojstava žena u zemlji.