KLINIKA za tumore, koja je u sastavu KBC-a Sestre milosrdnice, već više od pola stoljeća vodeća je onkološka ustanova u Hrvatskoj. Shodno tome, cilj joj je osigurati najkvalitetniju opremu, no sudeći prema sve češćim kvarovima uređaja na koje se žale pacijenti, napredak nije vidljiv.

Pacijentica: Ne rade MR i RTG, zbog čega ne mogu na operaciju

Indexu se javila pacijentica oboljela od karcinoma dojke koja čeka operaciju. Njezino liječenje, priča nam, započelo je sa 16 kemoterapija kroz koje je prošla, nakon čega je trebala obaviti pet pregleda kako bi je pripremili za operativni zahvat. Tada su, kaže nam, nastupili problemi. 

"Od pet pregleda tri ne mogu napraviti jer su se pokvarili uređaji za magnetsku rezonancu i RTG. Ultrazvuk ne mogu napraviti jer su termini popunjeni do lipnja 2025. godine. Ono što me šokiralo je upravo kvar na RTG-u jer to nije neki skupi uređaj koji si Klinika za tumore ne može priuštiti. 

Izumljen je prije 120 godina i svaki grad ga ima, dok je u glavnoj onkološkoj instituciji često izvan funkcije. Uređaji svako malo ne rade, pa mi onkološki bolesnici moramo prolongirati pretrage, ali i zračenja, a znamo koliko je bitno vrijeme kod malignih oboljenja. Svaki dan mi je bitan", ispričala nam je pacijentica. 

U međuvremenu nas je obavijestila da su joj iz Klinike kazali kako je proradio RTG uređaj za hitne pacijente te je uspjela napraviti snimku. Još čeka MR, a rekli su joj da će je u ponedjeljak obavijestiti o tome kada će uređaj biti popravljen.

Hrvatska druga po smrtnosti od raka. U Klinici se uređaji često kvare 

Karcinom je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Svake godine od malignih bolesti oboli oko 25.000, a umre gotovo 14.000 ljudi. Ovi brojevi potvrđuju da su stope smrtnosti od raka među najvišima u Europskoj uniji. Zapravo, Hrvatska je druga po smrtnosti, lošija od nas je samo Mađarska. 

Iako nije jedini, loša i zastarjela oprema koja se često kvari jedan je od razloga katastrofalnih onkoloških ishoda u Hrvatskoj. Stoga smo upit poslali i Klinici za tumore na adresu KBC-a Sestre milosrdnice. 

Zanimalo nas je kako je došlo do kvara na uređajima, koliko su dugo u kvaru, kada će se popraviti, ali i je li to sve utjecalo na liste čekanja i tijek liječenja pacijenata. Do zaključenja teksta odgovor nismo dobili. 

Provjerili smo koliko su često u Klinici za tumore uređaji u kvaru. Prema dostupnim informacijama iz medija koje su dobile i službenu potvrdu Klinike, jedan slučaj je bio prije svega nekoliko dana jer su se pacijenti žalili kako nije radio uređaj za zračenje. 

U ožujku prošle godine bio je pokvaren jedini uređaj za magnetsku rezonancu, baš kao i sada, dok su probleme s aparatima za zračenje imali više puta u 2022. godini. Jednom prilikom je došlo do problema s napajanjem, pa uređaj nije bio dostupan, a ranije iste godine pacijenti nisu imali pristup čak pet dana nakon što je procurio krov. 

Ministarstvo im osiguralo 4 milijuna eura za PET/CT uređaj

Dugo smo čitali i kako Klinika za tumore ima najstariji CT uređaj u državi, ali i jedan MR koji radi neprekidno. Obnova uređaja trebala se dogoditi ove godine jer je Ministarstvo zdravstva osiguralo četiri milijuna eura za nabavu PET/CT uređaja u Klinici za tumore. 

Cilj PET/CT dijagnostike je otkrivanje što manjih promjena/lezija, što je od velike važnosti za kliničare u odluci o izboru terapije, kao i u praćenju uspjeha terapije kod onkoloških pacijenata. Najnovije generacije uređaja postižu taj cilj uz znatno smanjenje zračenja bolesnika.

Budući da nam iz KBC-a Sestre milosrdnice nisu odgovorili na upit, nismo dobili potvrdu je li uređaj nabavljen te je li u funkciji. Kako neslužbeno saznajemo od pacijenata, uređaj ne radi. 

"Iz europskih fondova su nabavili uređaj za PET/CT koji stoji i još uvijek nije u funkciji. Pitam se zašto plaćamo zdravstveno ako imamo uređaje koji nisu u funkciji, koji se često kvare, danima se čekaju dijelovi, pa se sustav zagušuje i iscrpljuju se najteži bolesnici. 

S druge strane, imamo primjer gdje se javnim novcem plaćaju najsuvremeniji uređaji za privatne klinike. Ključno je da smo druga zemlja u EU po smrtnosti onkoloških pacijenata, da se ne ulaže u tehnologiju, a novca ima iz proračuna i EU fondova. 

Umjesto toga skupe preglede država plaća privatnim klinikama, kamo mi pacijenti budemo prisiljeni otići i platiti pretragu iako plaćamo zdravstveno, ali ovako zbog kvarova i lista čekanja ne možemo pravovremeno obaviti pretragu", mišljenja je pacijentica koja zbog toga još uvijek čeka operaciju. 

Ulaganje javnog novca u privatne Klinike. "To je diskriminacija"

O ovom problemu govorila je i saborska zastupnica stranke Možemo Ivana Kekin, koja je na saborskom aktualcu upozorila na sve besramnije izvlačenje novca iz javnog zdravstvenog sustava u privatni. Kao primjer je navela privatnu polikliniku Radiochirurgija Zagreb, koja je u vlasništvu Dragana Schwarza, bivšeg državnog tajnika ministra Dragana Primorca, dok su "još bili Sanaderovi dečki". 

Rekla je da je ta privatna poliklinika još 2022. nabavila aparat za liječenje raka kakav još ne postoji u javnom sustavu. Stoga HZZO svake godine iskrcava desetke milijuna eura toj privatnoj poliklinici, kazala je. 

Ulaganja u privatne klinike komentirala je i predsjednica Udruge Prava pacijenata Jasna Karačić Zanetti, koja smatra kako se ti postupci mogu opravdati isključivo na jedan način. 

"Kad već puno više ulažemo u privatni nego u državni sektor, onda je potrebno omogućiti pacijentima da im se refundira trošak kada odlaze privatno. Prvo jer u bolnicama ne postoje takvi uređaji, a drugo zato što ne moraju tu čekati godinu do dvije. 

Dok god nema te suradnje, ne može se opravdati taj javni novac koji se ulaže u privatne klinike. A tim gore što mi imamo limitiran broj pretraga koje su ugovorene i mogu ići preko HZZO-a. Znači, samo određenom broju pacijenata se to dopušta, a mi ne znamo koji su to pacijenti. 

Tu se vrlo otvoreno događa diskriminacija. To je manipulativni prostor koji je osiguran za pojedince, što nije transparentno te ne može biti ni korektno prema pacijentima", kazala je Karačić Zanetti te dodala kako su zaprimili puno prijava o kvarovima uređaja. 

"To je dokaz da se uređaji ne održavaju kako treba te da su zastarjeli i treba ih promijeniti. Kada su uređaji u kvaru i dok se čekaju dijelovi, pacijenti to uopće ne bi trebali znati. Oni ne bi smjeli osjetiti nedostatak tog uređaja, posebno kada su u pitanju onkološki pacijenti. 

Ne bi se smjelo događati da pacijenti ne mogu stići napraviti pretrage, posebno kada su u pitanju operativni zahvati. To bi se, kao u drugim državama, trebalo moći napraviti u sklopu dnevne bolnice doslovno u danu", zaključila je.