ŠESTORICI ruskih vojnika koji su pobjegli iz rata u Ukrajini odobrene su privremene vize u Francusko dok čekaju odobrenje zahtjeva za politički azil. Aktivisti za ljudska prava to opisuju kao prvi veliki slučaj u kojem je grupi dezertera dopušten ulazak u neku zemlju EU-a, piše Guardian.

Muškarci su stigli u Pariz različitim letovima tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što su pobjegli iz Rusije u Kazahstan 2022. i 2023. godine, objavila je organizacija koja pomaže vojnicima u bijegu.

"Kada sam sletio u Francusku, osjetio sam mir i slobodu"

"Kada sam sletio u Francusku, prvi put sam mogao u potpunosti disati. Osjetio sam mir i slobodu. Najgore je bilo iza mene," rekao je Aleksandar, bivši ruski vojnik koji je bio poslan u Ukrajinu, a dezertirao je tijekom ljeta 2023., u intervjuu za Guardian.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, deseci tisuća ruskih vojnika dezertirali su ili odbili naredbe za borbu, kažu aktivisti za ljudska prava i grupe koje pomažu vojnicima u bijegu.

Međutim, zapad se dugo suočava s odlukom hoće li prihvatiti ruske vojnike koji su dezertirali, uz pitanja trebaju li ih smatrati herojima, potencijalnim sigurnosnim prijetnjama ili ratnim zločincima. Iako su EU i njezine članice javno raspravljale o mogućnosti pružanja azila ruskim dezerterima, nikakva odluka nije donesena i dezerterima je bilo teško dobiti azil.

Nisu imali dokumente ni putovnice

"Ovo je prvi put da je neka zemlja EU-a pustila grupu dezertera koji nisu imali nikakve putne dokumente ili strane putovnice," rekao je Ivan Čuviljaev, glasnogovornik organizacije Go By The Forest, koja pomaže ruskim vojnicima u dezertiranju, a koja je radila na slučaju ove šestorice vojnika.

Većina dezertera pobjegla je u zemlje koje graniče s Rusijom, poput Armenije i Kazahstana, u koje mogu ući bez putovnice, ali ostaju zarobljeni bez mogućnosti daljnjeg putovanja.

Moskva je poduzela velike napore kako bi ih pronašla. Inače, sve više incidenata u kojima su dezerteri koji se skrivaju u postsovjetskim zemljama unutar dosega Kremlja oteti ili deportirani natrag u Rusiju. Njihova nesigurna situacija potaknula je glasnije pozive mirovnih aktivista da se vojnicima pruži sigurno utočište dopuštajući im traženje azila na zapadu.

"Razmijemo da na zapadu postoje strahovi"

"U Kazahstanu se nikad ne možeš osjećati sigurno, moraš stalno biti neprimjetan," rekao je Aleksandar, koji je opisao da je živio bez SIM kartice i bankovnog računa kako bi izbjegao da ga Rusija prati. Iz Kazahstana je Aleksandar počeo voditi anonimni YouTube kanal pozivajući druge vojnike da dezertiraju.

Zagovornici mira poput Čuviljaeva sada vjeruju da bi francuska spremnost da primi dezertere mogla postaviti presedan i poslati snažan signal drugim zapadnim nacijama, potencijalno ubrzavajući postupak.

"Francuska odluka rezultat je opsežne suradnje između francuskih vlasti i grupe organizacija za ljudska prava," rekao je Čuviljaev, čija je organizacija pomogla više od 2.000 vojnika da pobjegnu u inozemstvo.

Čuviljaev je rekao da su svaki od dezertera temeljito provjeravali mjesecima zbog njihovog "snažnog, dosljednog antiratnog stava" prije nego što su pušteni u Francusku. "Razumijemo da na zapadu postoje strahovi da neki možda nisu oni za koje se predstavljaju," rekao je.

Među onima kojima su odobrene privremene vize bili su muškarci koji su sudjelovali u ratu protiv Ukrajine, kao i regruti i časnici koji su uspjeli izbjeći slanje na bojište. Čuviljaev je vjerovao da bi njihov dolazak u Francusku mogao poslužiti kao poticaj drugim Rusima da dezertiraju iz vojske.

"Ključno je imati viziju budućnosti u slobodnoj zemlji"

"Za nekoga tko razmišlja o dezertiranju, ključno je imati viziju budućnosti u slobodnoj zemlji, a ne suočavanje sa zatvorom ili nesigurnim postojanjem u zemlji koja graniči s Rusijom, živeći u stalnom strahu od deportacije," rekao je.

Kremlj je nedavno pojačao napore u suzbijanju dezertiranja, loveći i zatvarajući vojnike kod kuće i u inozemstvu, dok se bori da zadovolji stalnu potrebu za ljudstvom u Ukrajini. Kako bi obeshrabrio dezertiranje, Putin je potpisao niz zakona koji pooštravaju kazne, uključujući zatvorske kazne do 15 godina i oduzimanje imovine vojnika u bijegu.

Također, široko su se proširili medijski izvještaji i osobna svjedočanstva o takozvanim "rupama i jamama", podrumima u kojima se časnici i obični vojnici danima drže protiv svoje volje zbog odbijanja borbe.

Nezavisni medij Mediazone izvijestio je da su vlasti u posljednje dvije godine pokrenule najmanje 7.400 slučajeva protiv ruskih vojnika optuženih za napuštanje svojih jedinica bez dopuštenja. Pravi brojevi vjerojatno su veći s obzirom na sustavne pokušaje Kremlja da sakrije informacije o vojsci.

Pilota koji je dezertirao ubili ispred stana

Rusija je također progonila dezertere koji se skrivaju u inozemstvu, vršeći pritisak na zemlje u susjedstvu da ih predaju. U prosincu 2022., Kazahstan je deportirao ruskog obavještajca Mihaila Žilina, koji je dezertirao. U ožujku 2023., ruski sud osudio je Žilina na šest i pol godina zatvora.

U veljači je Maksim Kuzminov, ruski pilot koji je prebjegao u Ukrajinu, ubijen ispred stana u primorskom gradu Alicanteu u Španjolskoj, gdje je boravio, u operaciji koja se široko pripisuje ruskim obavještajnim službama.

Svjestan koliko daleko je Rusija spremna ići kako bi kaznila dezertere, Aleksandar je izrazio nadu da će pomoći još bivših vojnika da se presele na zapad. "Znam kroz što ti momci prolaze. Ne smijemo ih iznevjeriti", poručio je.