U KINI, ljudi s velikim zanimanjem i blagom zabrinutošću prate predstojeće predsjedničke izbore u SAD-u. Strahuju zbog onoga što bi se moglo dogoditi u zemlji i inozemstvu, bez obzira na to tko osvoji Bijelu kuću, piše BBC.

"Nitko od nas ne želi rat", kaže gospodin Xiang.

Xiang dolazi u Ritan Park kako bi s ostalim starijima naučio plesati. Ovdje se redovito okupljaju, samo nekoliko stotina metara od pekinške rezidencije američkog veleposlanika u Kini. Osim novih plesnih pokreta, mnogima su na umu i predstojeći američki izbori. Oni dolaze u ključnom trenutku u odnosima između dvije supersile, uz napetosti oko Tajvana, trgovine i međunarodnih pitanja.

"Zabrinut sam zbog sve većih napetosti između Kine i SAD-a", kaže Xiang, koji je u svojim šezdesetima. Dodaje kako je mir ono što svi žele.

Napeti odnosi SAD-a i Kine

Većina sugovornika nerado otkriva svoja puna imena za BBC, u zemlji u kojoj je dopušteno govoriti o američkom predsjedniku, ali u kojoj kritika prema vlastitim vođama može donijeti probleme. Kažu da su zabrinuti zbog mogućnosti rata, ne samo zbog sukoba između Washingtona i Pekinga već i zbog eskalacije ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Gospodin Meng, koji je u svojim sedamdesetima, nada se da će Donald Trump pobijediti na izborima. "Iako uvodi ekonomske sankcije Kini, on ne želi započeti ili voditi rat. Joe Biden pokreće više ratova, zbog čega ga obični ljudi ne vole. On je taj koji podržava rat u Ukrajini, a i Rusija i Ukrajina trpe velike gubitke u tom ratu", kaže Meng.

"Biden i Harris podržavaju rat"

Neke žene koje snimaju plesnu točku za svoju stranicu na društvenim mrežama također su se uključile u razgovor. "Donald Trump je na debati rekao da će okončati rat u Ukrajini 24 sata nakon preuzimanja dužnosti", kaže jedna. "Što se tiče Harris, znamo malo o njoj. Mislimo da slijedi isti put kao predsjednik Biden, koji podržava rat", dodaje.

Njihova mišljenja usuglašena su s ključnim porukama koje propagiraju kineski državni mediji. Kina je pozvala međunarodnu zajednicu da pregovara o prekidu vatre u Gazi, dok istovremeno podržava svoju "arapsku braću" na Bliskom istoku i okrivljuje SAD zbog njegove nepokolebljive potpore Izraelu. Što se tiče Ukrajine, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je Ujedinjenim narodima da Kina igra "konstruktivnu ulogu", optužujući Washington da "iskorištava situaciju za vlastitu korist".

Iako većina analitičara vjeruje da Peking nema jasnog favorita u ovoj utrci za Bijelu kuću, mnogi se slažu da je Kamala Harris Kinezima i kineskim čelnicima nepoznanica.

Pitanje Tajvana

Neki vjeruju da će ona biti stabilnija od Trumpa kada je riječ o jednoj od najvećih kriznih točaka između SAD-a i Kine, Tajvanu.

"Ne sviđa mi se Trump. Ne mislim da postoji dobra budućnost između SAD-a i Kine, ima previše problema, globalna ekonomija, a također i problem Tajvana", kaže otac četverogodišnjeg dječaka u obiteljskom parku. Boji se da bi njihove razlike oko Tajvana mogle dovesti do sukoba. "Ne želim to. Ne želim da moj sin ide u vojsku i rat", dodaje.

Kina polaže pravo na samoupravni otok Tajvan, a predsjednik Xi je rekao da je "ponovno ujedinjenje neizbježno", obećavši da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

SAD održava službene odnose s Pekingom i priznaje ga kao jedinu kinesku vladu u okviru svoje "politike jedne Kine", ali također ostaje najveći međunarodni podupiratelj Tajvana. Washington se obvezao Tajvanu osigurati oružje za obranu, a Joe Biden je izjavio da će SAD vojno braniti Tajvan, što je odmak od dosadašnje umjerenije pozicije SAD-a. Kamala Harris u svojim izjavama ipak nije otišla toliko daleko.

Carine i trgovina

Donald Trump, s druge strane, više je usredotočen na ekonomske dogovore nego na diplomaciju. Pozvao je Tajvan da plati za svoju zaštitu. "Tajvan nam je uzeo posao s čipovima. Mislim, koliko smo glupi? Oni su nevjerojatno bogati", rekao je u nedavnom intervjuu. "Tajvan bi nam trebao platiti za obranu", kazao je.

Jedna od najvećih zabrinutosti u vezi s bivšim američkim predsjednikom je ta što je jasno dao do znanja da planira uvesti carine od 60% na kinesku robu. To je posljednja stvar koju mnoge kineske tvrtke trenutačno žele, dok se zemlja bori za proizvodnju dovoljno robe za izvoz nakon gospodarske krize.

Mladi se okreću SAD-u

Kineski ministri prezirno govore o trgovinskim carinama koje je predvodio SAD, a koje je prvi uveo Donald Trump. Predsjednik Biden također je uveo carine, ciljajući kineska električna vozila i solarne panele. Peking vjeruje da su ti potezi pokušaj obuzdavanja njihovog uspona kao globalne gospodarske sile.

"Ne mislim da će SAD imati ikakvu korist od nametanja carina Kini", kaže gospodin Xiang, ponavljajući stavove mnogih ljudi s kojima je razgovarao BBC. Carine će, prema njegovom mišljenju, prvenstveno pogoditi američke građane i povećati troškove za obične ljude.

Mnogi iz mlađe generacije Kineza, iako su domoljubi, također gledaju prema SAD-u zbog trendova i kulture, a to, možda više od bilo koje diplomatske misije, ima veliku moć.