SJEVERNI ćelavi ibis, ptica koja je nekad simbolizirala duh u drevnim kulturama, vraća se u Europu nakon više od tri stoljeća. Ova jedinstvena ptica s sjajnim perjem i zakrivljenim kljunom gotovo je bila zaboravljena, ali intenzivni napori za očuvanje vrste donijeli su nevjerojatne rezultate.

Zahvaljujući inicijativama u Maroku, broj ptica porastao je na preko 500 jedinki. Zaštita staništa u Nacionalnom parku Souss-Massa omogućila je ibisu povratak i preživljavanje, što predstavlja veliki uspjeh u očuvanju prirode. Preostala divlja populacija sjevernog ćelavog ibisa prvenstveno se nalazi u Maroku, gdje su inicijative za očuvanje stabilizirale njihov broj.

Osnivanje Nacionalnog parka Souss-Massa na zapadnoj obali Maroka 1991. godine osiguralo je potrebnu zaštitu za staništa razmnožavanja i hranjenja ovih ptica. Istraživački program, pokrenut 1994., pratio je populaciju, što je dovelo do značajnog oporavka. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) smanjila je status vrste s "kritično ugrožene" na "ugroženu".

Sjeverni ćelavi ibis i dalje se suočava s nekoliko izazova

Iako je populacija u Maroku uvijek napredovala, vrsta je davno nestala iz svog europskog područja. Projekti za ponovno uvođenje sjevernog ćelavog ibisa u Europu sada počinju davati rezultate.

Jedan od najznačajnijih napora odvija se u Španjolskoj gdje je program u Andaluziji uspješno vratio ptice u divljinu. Program, koji je započeo 2004., pomaže ponovno uspostaviti vrstu u južnoj Europi. U Austriji i Njemačkoj biolog Johannes Fritz vodi projekt u kojem ptice slijede maleni zrakoplov kako bi naučile migracijske rute.

Iako su napori za očuvanje donijeli određene uspjehe, sjeverni ćelavi ibis i dalje se suočava s nekoliko izazova. Prijetnje poput krivolova, pesticida i klimatskih promjena i dalje ugrožavaju njihov opstanak.

Samo u 2023. godini, krivolov je odgovoran za gubitak 17 posto migracijskih ptica u Europi. Također, klimatske promjene prisiljavaju ibise na prilagodbu svojih migracijskih obrazaca, a vrijeme njihovih putovanja mora se mijenjati kako bi odgovaralo novim uvjetima u okolišu.