PROIZVOĐAČKE cijene proizvoda u industriji eurozone i EU porasle su u srpnju drugi mjesec zaredom, a u Hrvatskoj njihov rast bio je dvostruko snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i u Europskoj uniji porasle su u srpnju za 0.8 posto u odnosu na lipanj, kada su, prema blago podignutim podacima Eurostata, uvećane za 0.6 posto.

Najviše su na oba područja porasle cijene energenata, i to za 2.8 posto u eurozoni i za 2.5 posto u EU, pokazuje izvješće.

U ostalim sektorima zadržale su se, više-manje, na lipanjskoj razini.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i u EU kliznule su za 0.1 posto, izvijestio je europski statistički ured.

Skok u Bugarskoj

Daleko su najviše u srpnju na mjesečnoj razini porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Bugarskoj, za 3.6 posto.

Slijede Grčka i Rumunjska s rastom proizvođačkih cijena za 2.9 odnosno za 2.7 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju porasle za 1.7 posto u odnosu na lipanj, najsnažnije u gotovo dvije godine. U prvom ljetnom mjesecu uvećane su za 0.9 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Najviše su pak pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Švedskoj i Finskoj, za 0.9 odnosno za 0.7 posto.

Jeftinija energija

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u srpnju za 2.1 posto u eurozoni i za 1.9 posto u EU, pokazuje izvješće.

U lipnju su bile pale za 3.3 posto u eurozoni, prema blago revidiranim podacima, i za 3.1 posto u EU.

Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je energetski sektor, za 6.9 posto u eurozoni i za 5.9 posto u EU.

Pale su i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, za 1.2 posto na oba područja.

Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za nekih 1.4 posto. Slijedi netrajna potrošačka roba s rastom cijena za otprilike jedan posto.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara na oba su područja bile više za 0.2 posto nego prije godinu dana.

Dvoznamenkasti pad u Slovačkoj

Najviše su u odnosu na prošlogodišnji srpanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 18.9 posto.

Slijede Luksemburg i Latvija, gdje su se smanjile za 6.7 odnosno za šest posto.

Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u srpnju i Hrvatska, za 4.5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U lipnju bile su niže za 4.8 posto nego godinu dana ranije.

Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 6.1 posto. Slijede Rumunjska i Portugal, gdje su uvećane za 2.7 odnosno za dva posto.