STANOVNICIMA Rima, Barcelone i Atene dojadili su turisti, piše Politico. Pandemija Covida-19 mnogima je na jugu Europe pružila dobrodošao predah od gomile putnika koji dolaze, problematični turisti ponovno im idu na živce. I to do te mjere da su mještani i aktivisti izašli na ulice u raznim gradovima diljem Španjolske, Italije, Portugala i Grčke, a neki su bili naoružani vodenim pištoljima i naljepnicama koje su iritantnim posjetiteljima govorile da idu kući.

Prosvjednici kažu da pretjerani turizam podiže cijene stanova, ubrzava gentrifikaciju i čini ionako nedovoljne količine vode još oskudnijim. U sušom pogođenim urbanim središtima poput Barcelone, turisti troše znatno više vode od prosječnog stanovnika. Na isušenoj Siciliji brojni gradovi počeli su odbijati turiste zbog nestašice vode.

Turizam je ključ gospodarstva za jug Europe, naročito za Hrvatsku

Vlade su, s druge strane, nesklone provođenju trajnih mjera. Za mnoge zemlje EU, posebno one u južnoj Europi, turizam je ključni stup gospodarstva te čini 11.3 posto BDP-a za Hrvatsku, a između 6 i 8 posto za Portugal, Grčku, Španjolsku i Italiju, pokazuje analiza Allianza.

Nakon što je pandemija gotovo zaustavila turizam na dvije godine, ljudi željni putovanja krenuli su u takozvani "osvetnički turizam", uživajući u putovanjima koja su propustili.

Dijelom zbog turizma, Španjolska, Portugal i Grčka, koje su dugo zaostajale među velikim europskim gospodarstvima, nadmašile su ostatak EU 2023. Dok je BDP diljem bloka porastao za 0.5 posto, gospodarstva Portugala, Grčke i Španjolske zabilježila su rast stope iznad 2 posto.

"Ono što vidimo u medijima je ono što smo počeli viđati i prije pandemije", izjavila je za Politico Sandra Carvão, direktorica istraživanja tržišta i konkurentnosti u UN-ovoj agenciji za turizam. "Već tada smo vidjeli pokret i prosvjede protiv turizma u destinacijama i vidimo da se vraćaju”, rekla je.

Rastu temperature, ljudi su sve nervozniji

Krajem srpnja, oko 20.000 aktivista protiv turizma okupilo se u Palma de Mallorci, tražeći promjenu modela turizma za koji kažu da šteti Balearskim otocima, čija su tri glavna otoka Mallorca, Menorca i Ibiza. Godine 2023. ukupan broj turista na otocima popeo se na 14.4 milijuna, što je neodrživ broj za otoke koji tijekom cijele godine imaju oko 1.2 milijuna stanovnika.

U Barceloni su aktivisti vodenim pištoljima prskali strane posjetitelje na manjem prosvjedu. Španjolski ministar turizma osudio je akciju, rekavši da ona ne predstavlja kulturu gostoprimstva u zemlji. 

Na ulicama i javnim prostorima diljem Španjolske, naljepnice i grafiti koji upućuju na "guiris", blago pogrdni kolokvijalni izraz za turiste koji imaju problema s poštovanjem lokalnih zakona i kulture.

Slični prosvjedi protiv turizma održani su ovog ljeta u gradovima diljem Španjolske, uključujući Madrid, Malagu, Granadu i Alicante. Izvan Španjolske, turistička žarišta poput Portugala, Italije i Grčke također bilježe prosvjede.

Zabrana selfieja neće riješiti problem

Gradovi se bore protiv pretjeranog turizma kaznama, naknadama i zabranama, pri čemu uspjeh varira.

Neki su uveli manja pravila kako bi odvratili turiste: nema selfija u područjima talijanskog grada Portofina, nema sjedenja na španjolskim stepenicama u Rimu, nema velikih kruzera u Dubrovniku ili grčkom Santoriniju i nema japanki u Cinque Terreu.

U Veneciji su vlasti uvele simboličnu ulaznicu od 5 eura kako bi ograničile broj turista. Mjera se, međutim, izjalovila, umjesto da je potaknula daljnje prosvjede mještana koji su tvrdili da je grad pretvoren u cirkus.

Zabrana najma stanova turistima u Barceloni 

Neki su najavili značajnije poteze: gradonačelnik Barcelone najavio je u lipnju da će grad ukinuti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima do 2028., čime želi izbjeći jednu od najgorih nestašica stambenog prostora u Europi. U proteklom desetljeću Kanarski otoci su, uz Berlin i Lisabon, odobrili slične mjere.

Prema Carvão, uspješna turistička strategija treba se usredotočiti na ravnotežu ekonomskog, društvenog i okolišnog utjecaja te mora uzeti u obzir razinu potražnje kao i kapacitet destinacije (u smislu veličine grada, infrastrukture ili resursa).

Carvão je navela Amsterdam kao primjer grada na dobrom putu da turizam stavi pod kontrolu.

Grad, koji je stekao reputaciju europske prijestolnice zabava, zabranio je pušenje trave u svojoj četvrti crvenih svjetiljki i pokrenuo kampanju usmjerenu na mlade razularene Britance, kojom im se poručuje da nisu dobrodošli. Nedavno je najavio i zabranu izgradnje novih hotela.

Za razliku od drugih destinacija koje suzbijaju broj dolazaka, neki odabiru drugačiji pristup: Kopenhagen nudi nagrade za poticanje klimatski prihvatljivog ponašanja turista. Oni koji voze bicikl, voze se javnim prijevozom ili skupljaju smeće po gradu mogu zaraditi bilo što, od besplatne šalice kave do besplatnog ulaza u muzej.

“Strategija treba biti spoj tri aspekta. Potrebni su vam podaci o kretanju, vlast koja aktivno slušan stanovnika, a treće je kombinacija različitih politika”, rekao je Carvão.