PRIBLIŽAVAJU se predsjednički izbori u SAD-u, a u samo nekoliko dana je sasvim promijenjena politička slika. Atentat na Donalda Trumpa je šokirao cijeli svijet, podsjetivši na činjenicu da je oružano političko nasilje oduvijek bilo dio "kulture" SAD-a.

Iako to nije bio prvi pokušaj atentata na Trumpa, došao je najbliže do realizacije. Biti predsjednik SAD-a je povijesno vrlo opasno. Četiri uspješna atentata, tri ranjavanja u neuspješnim atentatima i više od 30 otkrivenih planiranja atentata ne daje sliku političke stabilnosti.

Unatoč manama, politički sustav u SAD-u je relativno stabilan zbog stroge podijeljenosti vlasti na više institucija, koje praktički nadziru jedna drugu. To se još naziva model provjera i ravnoteža (eng. checks and balances), u kojem svaka grana vlasti nadzire druge i može obustaviti njihove odluke.

Ali demokracija u SAD-u već dugi niz godina slabi. Već godinama se SAD ne može opisati kao "puna demokracija", kao što je nekada bio. Prema Indeksu demokracije koji objavljuje svjetski poznati časopis za ekonomiju The Economist, SAD je 2024. ocijenjen kao "manjkava demokracija".

Demokracija je na zalazu u SAD-u 

Kao "pune demokracije" su ocijenjene 24 države na svijetu, uglavnom u Europi. U tu skupinu još spadaju Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Tajvan, Južna Koreja, Urugvaj i Kostarika.

Nekada je spadao i SAD. Zadnji put 2015. s indeksom 8.05 (8 i više su pune demokracije), a od tada je pao na indeks 7.85 ove godine. Dodijeljen mu je indeks 8.22 2006., pa je jasno da se situacija od tada do danas po pitanju demokracije u SAD-u znatno pogoršala.

Opadao je i za vrijeme mandata predsjednika iz redova republikanaca (Donald Trump, George W. Bush), i demokrata (Joe Biden, Barack Obama). Iz toga je očito da se radi o strukturnom problemu same politike u SAD-u.

Što je potpuna demokracija?

Procjena indeksa se vrši većinom na temelju anketiranja stručnjaka, djelomično na anketiranju šire javnosti. Pet je kategorija pitanja: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlasti, političko sudjelovanje, politička kultura i građanske slobode.

Neka od pitanja su:

"Jesu li izbori slobodni?", "Jesu li izbori nepristrani?", "Postoji li dovoljan društveni konsenzus i kohezija za podupiranje stabilne i funkcionalne demokracije?", "Postoje li nezavisni mediji?", "Koliki je stupanj jednakih prava građana pred zakonom?", "Postoji li jaka tradicija odvajanja crkve od države?" itd.

Potpune demokracije se definiraju kao države u kojima se građanske slobode i temeljne političke slobode ne samo poštuju već su i osnažene političkom kulturom koja pogoduje procvatu demokratskih načela. Ove nacije imaju valjan sustav vladinih kontrola i ravnoteže, neovisno pravosuđe čije se odluke provode, vlade koje funkcioniraju primjereno te raznolike i neovisne medije.

SAD je još jaka demokracija, ali se postupno urušava

U izvješću za 2023. The Economist navodi da su izborne institucije pokazale veliku snagu i otpornost zadnjih godina. "Bez obzira na neutemeljene pokušaje nekih republikanaca da ponište rezultate predsjedničkih izbora 2020., promjena administracija prošla je bez incidenata, a predsjedništvo Joea Bidena, demokrata, nije imalo većih poremećaja. Midterms 2022. protekli su bez sustavnih nepravilnosti ili skandala."

Unatoč pogoršanju, SAD još uvijek ima visoke ocjene po pitanju demokracije, posebno u segmentima izbornog procesa i pluralizma te političkog sudjelovanja građana. Najslabije ocijenjena je kategorija "Politička kultura", u čemu značajno zaostaje za Europom.

Rast političke polarizacije zadnjih je godina, što je primijećeno u brojnim istraživanjima, doveo do "kulturnih ratova". Žustre debate o političkim pitanjima više nisu ograničene na političare nego su se proširile na direktore kompanija, učitelje, knjižničare i brojne druge skupine.

Ta politička polarizacija oštro ograničava djelovanje državne vlasti. Pluralizam i "natjecanje" u političkim stavovima su poželjni u demokraciji, dapače njen su dio, ali sve veće udaljavanje ideoloških strana u ekstreme doveli su do sektaštva, blokade institucija, nemogućnosti dijaloga i odbijanja kompromisa.

Glavni problem je politička polarizacija

Glavni razlog opadanja demokracije u SAD-u je upravo politička polarizacija i pogoršavanje političke kulture minimalno od 2006. Razlika između glasača demokrata na jednoj strani i republikanaca na drugoj je najveća u nekoliko desetljeća.

Prate različite medije (iako demokrati općenito više vjeruju medijima), čitaju različite knjige, zabrinjavaju ih različiti problemi, sve se više razlikuju u stavovima oko političkih pitanja.

Analiza objavljena 2021. u Harvard Gazette, službenom mediju sveučilišta Harvard, pokazuje da se republikanci i demokrati sve više segregiraju, tj. republikanci se sve više sele u susjedstva gdje žive republikanci, a demokrati obratno.

To povećava političku polarizaciju jer nema susjedskih razgovora, razmjene ideja i izlaganja drugačijim stavovima. Prema anketama, sve više republikanaca i demokrata izjavljuje da nema ni jednog prijatelja koji podržava drugu stranku.

Posebno to vrijedi za demokrate, četvrtina kojih je još 2016. izjavila za anketu Pew Research Center da nema ni jednog republikanca među prijateljima. S druge strane, 16 posto republikanaca je izjavilo da nema ni jednog prijatelja demokrata, a dio razloga je i u tome što republikanci općenito imaju više prijatelja.

Situacija je postala toliko napeta da je pripadnost stranci postala najveći izvor razlike u identitetu i stavovima, puno više od religioznosti, rase, obrazovanja, životne dobi i spola. To sprječava dijalog, jer se ljudi identitetski i emotivno vežu za političku pripadnost, zbog čega u javnom prostoru ponestaje nepristranosti i objektivnosti. 

Urušavanje demokracije u SAD-u bi bilo katastrofalno za cijeli svijet

SAD svojom ekonomskom, diplomatskom i vojnom veličinom određuje smjer mnogih procesa u svijetu. Politika je uvijek više bila pitanje emocija nego razuma, ali su demokratski proces, politički dijalog i javna rasprava uvodile određenu dozu racionalnosti. 

Politička polarizacija prijeti srušiti same temelje demokratskog poretka u SAD-u, potkopavajući temeljne političke institucije na inicijativu radikaliziranih zelota koji u ideološkoj zaslijepljenosti ne vide dalje od emotivnih manipulacija političkih farizeja. Na štetu cijelog svijeta.