ODGOJ poštene i iskrene djece ono je čemu teži većina roditelja. Međutim, roditelji ponekad nisu ni svjesni da njihovi postupci utječu na to da djeca sve više imaju naviku lagati u njihovoj blizini. Razumijevanje ovih pogrešaka može pomoći roditeljima da ih izbjegavaju te da se počnu drugačije ponašati oko djece.

Pretjerano reagiranje na pogreške

Kada roditelji oštro ili ljutito reagiraju na pogreške svog djeteta, bilo da je to opravdano ili ne, stvara se okruženje straha i tjeskobe. Takvo učestalo ponašanje može uzrokovati da djeca lažu kako bi izbjegla negativne posljedice svojih postupaka, bojeći se kazne ili razočaranja od strane roditelja. 

Postavljanje nerealnih očekivanja

Roditelji ponekad postavljaju previsoke standarde očekujući savršenstvo u učenju, sportu ili ponašanju svoje djece. Međutim, njihovo ponašanje moglo bi imati suprotan učinak. Djeca bi mogla lagati kako bi ispunila ta očekivanja ili sakrila svoje neuspjehe, vjerujući da će istina rezultirati kritikom ili odbacivanjem.

Kažnjavanje iskrenosti

Kada djeca priznaju da su pogriješila i susretnu se sa strogom kaznom, uče da iskrenost vodi do negativnih ishoda. Kako bi izbjegla oštre kazne, djeca mogu odlučiti lagati umjesto da govore istinu o svojim postupcima, prenosi The Times of India.

Nedosljedna pravila i posljedice

Nedosljednost u pravilima i posljedice njihova kršenja mogu zbuniti djecu o tome što je prihvatljivo ponašanje. Kako se ne bi pronašla u takvoj situaciji, djeca bi sve češće mogla lagati kako bi prevladala nejasne granice i izbjegla nepredvidive kazne, riskirajući s onim što bi u ovom trenutku moglo biti dopušteno.

Nedostatak povjerenja

Kada su roditelji pretjerano sumnjičavi i nemaju povjerenja u svoju djecu, to može stvoriti osjećaj da ih se stalno prati i
osuđuje. Djeca mogu lagati kako bi stekla određenu autonomiju ili kako bi izbjegla nadzor koji dolazi s nedostatkom povjerenja njihovih roditelja.

Zanemarivanje otvorene komunikacije

Okruženje u kojem roditelji ne potiču otvorenu i iskrenu komunikaciju ono je u kojem djeca najčešće osjećaju da ne mogu podijeliti svoje prave osjećaje ili iskustva. Bez sigurnog prostora za otvoreni dijalog, djeca bi mogla pribjeći laganju kao načinu da se zaštite ili da priopće ono što misle da njihovi roditelji žele čuti.

Pretjerano naglašavanje uspjeha

Snažna usredotočenost na uspjeh i postignuća, bilo u školi, sportu ili drugim aktivnostima, može izvršiti pritisak na djecu da izgledaju uspješno pod svaku cijenu. Kako bi izbjegla razočaranje svojih roditelja ili ispunila velika očekivanja, djeca će početi lagati o postignućima ili izazovima s kojima se suočavaju, prenosi The Times of India.