PREMIJER Andrej Plenković prošlog tjedna najavio je da će nova školska godina, na zahtjev određenih županija te s obzirom na trajanje turističke sezone, umjesto 2. početi 9. rujna.

"Nitko neće biti uskraćen da jedan dio nastave koji treba biti pružen učenicima slučajno, zbog kasnijeg početka, bude zaboravljen. To se neće dogoditi", poručio je premijer.

U anketi smo vas pitali podržavate li pomicanje početka nastavne godine s 2. na 9. rujna. 59 posto vas reklo je "da", 28 posto "ne", a 13 posto glasača izjavilo je da im je svejedno.

U javno savjetovanje pušten je i novi nacrt Odluke o izmjeni Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025. Svoj sud dosad je dalo više od 80 osoba, u najvećem dijelu nastavnika i profesora.

"Neprimjereno je i neodgovorno učenicima uskraćivati dane odmora tijekom nastavne godine"

Kako se čini, struka nije zadovoljna prijedlogom da se zbog pomicanja početka nastavne godine s 2. na 9. rujna ukine drugi dio zimskih praznika u veljači. Prema prvotnom kalendaru, ti praznici su trebali trajati od 24. do 28. veljače 2025., s tim da nastava počinje 3. ožujka 2025.

"Slažem se s početkom nastavne godine 9. rujna, ali bi drugi dio zimskih praznika svakako trebalo ostaviti jer je potpuno neprimjereno i neodgovorno uskraćivati učenicima dane odmora tijekom nastavne godine. Takav kalendar školske godine omogućava ostvarenje 175 nastavnih dana, što je dovoljno za ispunjenje zakonskih uvjeta", smatra jedna nastavnica.

"Umjesto ukidanja drugog dijela zimskih praznika, predlažem skraćivanje proljetnih praznika. Moguća su dva načina: održati nastavu na Veliki četvrtak i Veliki petak prije Uskrsa ili povratak na nastavu odmah nakon Uskrsnog ponedjeljka. Na taj način ostvarit će se više nego dovoljan broj radnih dana, a učenici će imati svoj zasluženi odmor. Dugačak period nastave, od 7.1. do 16.4., svakako nije u interesu današnjih učenika, kojima su potrebni kraći i češći odmori, kakvi se prakticiraju i u ostatku EU", kaže druga.

"Nekoliko kraćih odmora tijekom drugog polugodišta u najboljem je interesu učenika jer se nakon njih učenici vraćaju spremniji za rad", piše treća.

"Optimalni rezultati rada s učenicima postižu se kada su zimski praznici u veljači, a Uskrs u drugoj polovini travnja. Lošiji tempo rada ostvaruje se kada je Uskrs na početku travnja, kao što je bio slučaj ove nastavne godine. Potrebno je produljiti, odnosno objediniti zimske praznike na tri tjedna te izostaviti one u veljači. Zaključno, nema smisla izbacivati drugi dio zimskih praznika jer proljetni praznici počinju u 29. tjednu nastave. Ako se oduzme prvi tjedan nastave, nastavna godina imat će 37 nastavnih tjedana, što je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju", poručuje četvrta.

"Češći i kraći praznici bolji su za učenike i učitelje"

"Pozdravljam početak nastave 9. rujna zbog sve učestalijih klimatskih promjena. Također, nastava ne bi trebala trajati dulje od 15. lipnja jer je u tom mjesecu koncentracija učenika 'u rezervi'. Svakako bi trebalo skratiti prvi dio zimskih praznika tako da oni traju do 2. siječnja (tako imaju, na primjer, i Slovenci), a drugi dio praznika u veljači svakako zadržati. Proljetne praznike se može malo skratiti (na primjer, da Veliki četvrtak bude nastavni dan). Bolji su češći i kraći praznici, kako za učenike, tako i za nas učitelje", tvrdi peta.

"U jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi zabilježen je pad broja anksioznih epizoda kod učenika za 20% nakon povratka s kratkih zimskih praznika u veljači", objavio je jedan profesor.

"Kratki zimski praznici nisu samo period za odmor, već i strateški neophodno vrijeme koje pomaže u održavanju zdravlja, smanjenju izostanaka i poboljšanju akademskih rezultata", nadovezao se njegov kolega.