Nakon napada hakera na Rebru nisu radili akceleratori. "Nije bilo tjelesne ugroze"
IZ KBC-A Zagreb tek dva tjedna nakon hakerskog napada potvrđuju da na dan napada nije radio ni jedan od pet linearnih akceleratora. Dva su počela raditi dan poslije, ali su preostala tri izvan funkcije bila do prekjučer.
Koliko je sve to utjecalo na plan zračenja onkoloških pacijenata koji su ostali bez svojih termina, ispričao je za Dnevnik HTV-a predstojnik Klinike za onkologiju dr. Stjepko Pleština.
Premda su svih pet akceleratora u pogonu, ne rade punim kapacitetom. Na njim se u prosjeku dnevno obradi od 150 do 220 pacijenata.
"Vrlo brzo smo pokušali uspostaviti funkciju"
Pleština kaže da je činjenica da je, kao i u ostalim servisima KBC-a Zagreb, došlo do ispada u radu onkologije odnosno radioterapije.
"Vrlo brzo smo pokušali uspostaviti funkciju. U četvrtak niti jedan linearni akcelerator nije radio. Već u petak smo imali uspostavu funkcije dva uređaja.
Riječ je o jednom aparatu na lokaciji Jordanovac i jednom u Petrovoj. Tri aparata na lokaciji Rebro nažalost su doživjela napad i iz sigurnosnih razloga smo do 10. srpnja morali zaustaviti rad", kazao je Pleština za Dnevnik HTV-a.
"Nije bilo tjelesne ugroze"
Po pitanju pacijenata, predstojnik Klinike za onkologiju navodi kako tjelesne ugroze nije bilo.
"Ako gledamo u tjelesnome smislu, onda ugroze nije bilo jer ono što je bilo hitno, mi smo preplanirali i zračili na drugim uređajima. Dakako da psihološki aspekt, da je nekome prekinuto zračenje koje čeka, nije zgodan, ali fizičke ugroze nije bilo", ponovio je.
Rekao je kako će manje hitne slučajeve nastaviti nadoknađivati u nadolazećem razdoblju.
"Uspostavljena je sigurna funkcija svih uređaja"
"Sad je uspostavljena sigurna funkcija svih uređaja. Osoblje radi u tri smjene. To, naravno, ne znači cijelu noć. Zadnji bolesnik jučer nam je bio u 23:30 sati", rekao je dr. Pleština.
Kaže kako sve treba postupno uvoditi u funkciju jer je zahtjevan proces kontrole pojedinih postupaka zračenja. "To je vrlo sofisticirano, vrlo složeno, a moramo biti sigurni što radimo. To je nemoguće napraviti za jedan dan.
Puni kapacitet uređaja vjerujem da će se dosegnuti tijekom idućega tjedna i mi ćemo intenzivnim radom nastaviti sve dok ne uspijemo nadoknaditi i vratiti se na ono na što smo bili prije ovoga incidenta", rekao je.
Zašto javnost sve saznaje dva tjedna poslije kibernetičkog napada?
Upitan zašto za sve saznajemo dva tjedna nakon što se kibernetički napad dogodio, rekao je da se s time ne može složiti jer su "već u četvrtak ujutro izviještene sve nadležne službe".
"Od informatičkih do sigurnosnih, uključujući policiju i SOA-u. Pa sad reći da je neko nešto tajio, mislim da doista je deplasirano. Ono što jest bitno, govori se o backupu i da li mi vraćamo podatke. Mi moramo vratiti one podatke za koje smo sigurni da nisu kontaminirani. Dakle, mi ne možemo vratiti podatke od prekjučer", kaže liječnik.
"Iz KBC-a Zagreb kažu da su hitna palijativna zračenja uredno provodili na dva uređaja. Međutim, ne odgovaraju i na pitanje koliko je onkoloških pacijenata ostalo bez potrebnih doza zračenja.
Znamo li da se na pet linearnih akceleratora u KBC-u Zagreb dnevno napravi od 180 do 200 radioterapijskih postupaka, jasno je da taj broj nije mali i ono što dodatno otežava situaciju je činjenica da znamo da za radioterapijske postupke postoje liste čekanja i riječ je o onkološkim bolesnicima kojima je svaki dan bitan", izvijestila je novinarka HTV-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati