STRUČNJACI u obrazovanju smatraju da su rezultati ovogodišnje Državne mature izuzetno loši i posebno ih zabrinjava što čak 22.4 posto pristupnika nije položilo ispit iz Hrvatskog jezika, ali nisu u potpunosti suglasni oko mogućih razloga koji su doveli do takvih rezultata.

Ukupan broj pristupnika maturi s rezultatima ispod praga prolaznosti je veći nego prošle školske godine, pa je u gimnazijama iznosio 8.7 posto (prošle godine 4 posto), a u strukovnim školama 48.5 posto. Stručnjake posebno zabrinjava što čak 22.4 posto pristupnika nije položilo ispit iz Hrvatskog jezika, dok ih je prošle godine bilo 13.1 posto.

Izuzetno loši rezultati učenika na maturi ove godine ukazuju na probleme obrazovnog sustava koji nisu od jučer, već su nagomilani kroz desetljeća promašenih reformskih procesa, nagomilavanja administrativnih obaveza nastavnicima, inzistiranjem na nebitnom, preopterećenim kurikulumima, izjavila je samostalna savjetnica u području obrazovanja Eli Pijaca Plavšić. 

Pijaca Plavšić: Rezultati mature frustrirajući su za učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike

Ako tome nadodamo i posljedice pandemije na samopouzdanje učenika u samostalno učenje, zanemarivanje nastavnika i nastavničke profesije i neulaganje u njihov profesionalni razvoj, inicijalno obrazovanje koje nije u skladu s potrebama učenika, možemo reći kako smo kao društvo i država ozbiljno zakazali, poručuje.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović najavio je detaljnu analizu uzroka tako velike promjene, odnosno značajno lošijih rezultata iz hrvatskog jezika. I dok dio problema vidi u posljedicama suvremenih tehnologija i načina komuniciranja učenika, negira da je uzrok u većem broju lektira. 

Matura kao centralni ispit srednjoškolskog obrazovanja ogroman je pritisak na učenike, da bi vanjsko vrednovanje ishoda učenja bilo učinkovito, mora biti usklađeno s kurikularnim sustavom i ne smije dominirati obrazovnom praksom, što je u Hrvatskoj slučaj od samog početka provedbe mature, kaže Pijaca Plavšić.

Dodaje da su rezultati državne mature frustrirajući i za učenike, njihove roditelje, odgojno-obrazovne radnike i obrazovnu politiku.

Pitanje je samo čija je odgovornost da se hitno poradi na unaprjeđenju vanjskog vrednovanja ishoda učenja, kaže Pijaca Plavšić, a posebno postoji strah da će i provedba nacionalnih ispita u osnovnim školama ići isti putom i napraviti potpuno iste pogreške u procesu.

Vokić: Potrebna je evaluacija provedbe državne mature

Nekadašnja ministrica i ravnateljica gimnazije u mirovini Ljilja Vokić također poziva na sankcioniranje odgovornih. Problem vidi u tipu državne mature koji se provodi. Ističe da je od početka bila protiv takvog modela i da bi se Hrvatska trebala ugledati na Švedsku, koja ima četiri tipa mature.

"To što kod nas istu maturu polažu gimnazijalci i učenici strukovnih škola, neovisno koji će fakultet upisati, uništavanje je individualnosti", kaže. 

Dodaje da je državna matura preskupa te poziva na evaluaciju njezine provedbe. Osim toga, napominje Vokić, posebno je tragično to što su učenici pokazali loše rezultate u materinskom jeziku. Drži da program nije težak te da su u lektiri izostavljeni vrlo važni pisci, ali i da profesori u nastavi nedovoljno motiviraju učenike na čitanje.