RUSKA agresija na Ukrajinu pretvorila se u rat iscrpljivanja s minimalnim teritorijalnim dobicima i ogromnim ljudskim gubicima.

Predsjednik Zelenski je u intervjuu The Philadelphia Inquireru ustvrdio da su ruski gubici šest puta veći od ukrajinskih. Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da su ruski gubici veći od 540 tisuća mrtvih i ranjenih. Prema računici Zelenskog, to bi značilo da ukrajinski gubici nisu ni sto tisuća mrtvih i ranjenih.

Enormni ruski gubici

S ukrajinskim ministarstvom obrane slaže se i britansko, koje ruske gubitke procjenjuje na oko 500 tisuća. Zajednički projekt prikupljanja informacija iz otvorenih izvora BBC News Russiana, Mediazona i Meduze do sada je potvrdio pogibiju više od 83 tisuće ruskih vojnika u Ukrajini.

Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da su Rusi ostali bez više od 8100 tenkova. Britansko ministarstvo obrane je u veljači ove godine dalo puno realniju procjenu gubitaka ruskih tenkova od "samo" 2600 vozila.

S obzirom na to da je ruska vojska u veljači 2022., po podacima iz Militari Balancea, imala 2927 tenkova sposobnih za borbeno djelovanje, teško da je ukrajinska vojska mogla uništiti više od osam tisuća usprkos činjenici da ruska vojska osposobljava ratnu pričuvu, u kojoj je 2022. godine bilo više od 10.200 tenkova T-72, T-80 i T-90.

Golemo opterećenje, ali Rusija ga bolje podnosi

Rat u Ukrajini silno opterećuje obje države iako se čini da Rusija puno lakše podnosi ratna opterećenja. Ukrajina ratne napore preživljava isključivo zahvaljujući pomoći sa Zapada. Ne samo vojnoj već i financijskoj, koja se izravno ubrizgava u državni proračun.

Prema podacima Kiel Institutea for the World Economy, Ukrajina je od 24. veljače 2022. do 30. travnja ove godine dobila više od 70 milijardi eura izravne financijske pomoći. Prednjači EU s 33.7 milijardi eura, potom SAD s 21 milijardom eura.

Na trećem mjestu sa 6.2 milijarde eura je Japan, koji na taj način nadomješta činjenicu da ne šalje oružje i streljivo. Bez te pomoći ukrajinski proračun bi se ili raspao ili punio tiskanjem novca, što bi vrlo brzo dovelo do hiperinflacije.

Rusija troši nevjerojatan novac za vojsku. Težih posljedica zasad nema, ali...

Od početka agresije na Ukrajinu ruski proračun doživio je ogromne promjene, prije svega na području izdvajanja za oružane snage. Izdvajanja za Oružane snage u proračunu za 2021. godinu bila su 3.6 bilijuna rubalja (51 milijardu dolara). U proračunu za 2024. izdvajanja za vojsku narasla su na 10.8 bilijuna rubalja (120 milijardi dolara), što je čak 29.4% cjelokupnog proračuna.

Začudo, ovakva razina povećanja izdvajanja za vojsku zasad nema teže posljedice za rusku ekonomiju i društvo. No to ne znači da ih uskoro neće biti.

Rusi tiskaju novac, ali inflacija nije otišla u nebo

Rusija ne prima stranu financijsku pomoć niti se može zaduživati u inozemstvu, stoga svoju ekonomiju mora održavati isključivo vlastitim resursima. Nakon skoro dvije i pol godine ratovanja ruska ekonomija na prvi je pogled stabilna.

Iako ruska središnja banka tiska novac kako bi popunila proračunske rupe, inflacija ipak nije alarmantno visoka. Tijekom 2022. bila je 11.94%, da bi se 2023. spustila na prihvatljivih 7.42%. Rusija ima više nego dovoljno vlastitih energenata i veliki je proizvođač hrane.

Činjenica da ne mora uvoziti energente ni hranu ruskoj vladi značajno olakšava obuzdavanje inflacije. Zapadna roba široke potrošnje uglavnom je nadomještena kineskom, koja je niže kvalitete, ali i jeftinija.

Skupo zaduživanje

S druge strane, građanima Rusije svako je zaduživanje jako skupo. Neposredno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu ruska središnja banka smanjila je referentnu kamatnu stopu s 20 na samo 7 posto kako bi potaknula kreditiranje domaće proizvodnje. To je dodatno pogodovalo rastu inflacije.

Zbog toga je referentna kamatna stopa u srpnju 2023. podignuta na 16%. Posljedično, ruski građani teško mogu naći kredit s kamatom manjom od 20%. Kremlju je to prihvatljivo jer i ovako ne želi povećanje potrošnje građana, što bi dovelo do ponovnog jačanja inflacije.

Doduše, visoke kamate na kredite guše poduzetništvo, no kako ruska teška (vojna) industrija nema dovoljno radne snage, nije nikakav problem ako obrtništvo i sitno poduzetništvo propada. Ruskoj državi trebaju i vojnici i radnici.

Rusija ipak ima Ahilovu petu - ovisnost o zaradi od energenata

Ruska Ahilova peta je prevelika ovisnost od prihoda koje ostvaruje izvozom energenata, odnosno nafte i plina. Zahvaljujući povećanju cijene nafte 2022., kao posljedice ruske agresije, Rusija je na njenom izvozu imala 28% veću zaradu nego godinu dana ranije.

Zbog stabiliziranja tržišta, odnosno pada cijene, i zapadnih sankcija prodaja nafte tijekom 2023. godine pala je za 24%. Ipak, i takva je bila dostatna za zaradu od 8.822 bilijuna rubalja (103 milijarde dolara).

Zbog povećanja cijene tijekom 2024. ruska vlada procjenjuje da bi ove godine zarada mogla porasti za 21%, na 10.7 bilijuna rubalja (120 milijardi dolara). Kad se tome doda zarada od izvoza kovina, srebra, zlata i dragog kamenja, prihodi su dostatni da se izbalansira proračun. Zasad.

Savezništvo sa Saudijskom Arabijom

Cijena barela sirove nafte od osamdesetak dolara održava se savezništvom Moskve i Rijada. Pritom Saudijska Arabija, kao najveći proizvođač koji pokriva 10 posto tržišta, smanjenjem ili povećanjem proizvodnje utječe na stabilnost cijene. Tijekom ove godine saudijska dnevna proizvodnja kretala se između 9 i 9.5 milijardi barela.

Ukupnim proizvodnim kapacitetima većim od 12 milijardi barela Rijad bi mogao značajno smanjiti cijenu sirove nafte, ali u tome ne vidi svoj interes. Ruska agresija na Ukrajinu njih previše ne zabrinjava. Istovremeno, sve dok je u Bijeloj kući Joe Biden, Rijad se uopće neće obazirati na zahtjeve Washingtona.

Trump donosi značajnu promjenu

Posljedica je to uvreda koje je Biden izrekao na račun saudijskog prijestolonasljednika, princa Mohammeda bin Salmana. Povod je bio ubojstvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija u saudijskom veleposlanstvu u Istanbulu. Pravi razlog je bio vrlo blizak odnos bivšeg predsjednika Trumpa i princa bin Salmana.

Sve bi se to moglo stubokom promijeniti povratkom Trumpa u Bijelu kuću. Trump najavljuje da će okončati rusku agresiju na Ukrajinu u prva 24 sata vladavine. Politico je 2. srpnja objavio veliku analizu mogućeg odnosa Trumpa prema NATO savezu ako se vrati na vlast.

Dva scenarija za hitno zaustavljanje rata u Trumpovoj režiji

Između ostalog, u tekstu se spominju i razgovori ljudi iz Trumpovog okruženja s Moskvom. U njima se, prema Politicu, raspravlja o opcijama okončanja rata, prije svega o onome čime bi Moskva bila zadovoljna. To je, naravno, što veći dio Ukrajine, a potom garancija da Ukrajina nikad neće postati članica NATO-a. Zasad se čini da je Trump sklon ispuniti oba Putinova zahtjeva.

No postoji i drugi scenarij. Naime, kako je uvijek moguće da Putin pretjera sa zahtjevima, Trump kao krajnju opciju za prisiljavanje Moskve na okončanje rata ima upravo Rijad, odnosno saudijske kapacitete za proizvodnju nafte koji se vrlo brzo mogu staviti u punu proizvodnju.

Već bi sama najava povećanja proizvodnje urušila cijene nafte. Uopće ne treba sumnjati u to da bi princ Bin Salman učinio takvu uslugu dobrom prijatelju, predsjedniku Trumpu. 

Možda Trumpove izjave o tome da će zaustaviti rat u Ukrajini za 24 sata ipak nisu neutemeljene?