NEFORMALNI sastanak čelnika 27 zemalja Europske unije u Bruxellesu završen je sinoć nešto prije ponoći bez dogovora oko vodećih pozicija europskih institucija u sljedećem mandatu. Predsjednici europskih država i vlada, među kojima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, trebali su se dogovoriti oko kandidata za predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta, kao i novog visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

"Idemo u pravom smjeru, ali večeras nismo postigli dogovor", rekao je novinarima u ponedjeljak aktualni predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, institucije EU koju čine predsjednici država ili vlada svih 27 članica.

Čini se da razlike među različitim političkim grupacijama i članicama EU uopće nisu duboke jer načelni dogovor već postoji: Ursula von der Leyen ostaje čelnica Europske komisije, Maltežanka Roberta Metsola i dalje će voditi Europski parlament, bivši portugalski premijer Antonio Costa preuzima Europsko vijeće, a aktualna estonska premijerka postaje šefica europske diplomacije.

Tako bi svaka od tri vodeće političke opcije u Europskom parlamentu: konzervativna Europska pučka stranka (Von der Leyen), Socijaldemokrati (Costa) i liberalna Renew Europe (Kallas) dobila po jednu ključnu europsku dužnost. Spomenute grupacije imaju nešto više od 400 zastupnika od ukupno 720 

Europska pučka stranka, Socijaldemokrati i Renew Europe imaju većinu s najmanje 406 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu.

Politico: Sprema li se Plenković za preuzimanje te dužnosti?

Međutim, Politico piše kako je glavna prepreka dogovoru ambicija europskih pučana, koji nisu voljni prepustiti Socijaldemokratima glavnu riječ u Europskom vijeću. Predsjednik ove institucije bira se na dvije i pol godine, ali obično im se omogućuju dva uzastopna mandata kako bi se izjednačili s petogodišnjim mandatom predsjednika Europske komisije.

Iz Europske pučke stranke tako se pojavio prijedlog o napuštanju ove tradicije. Navodno ga je iznio upravo Andrej Plenković. Politico piše da je hrvatski premijer predložio podjelu u smislu da prve dvije i pol godine Europsko vijeće vodi Portugalac Costa, a potom isti period netko od europskih pučana.

Politico se uz frazu "Reci da nije tako, Plenko" pita priprema li se Plenković zapravo za preuzimanje spomenute dužnosti i napominje kako Socijaldemokrati neće biti oduševljeni njegovim prijedlogom. 

Nezadovoljstvo podjelom vodećih dužnosti među istaknutim članovima triju centrističkih političkih opcija izrazila je i talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja smatra da Europski konzervativci i reformisti (ECR) na temelju dobrog rezultata na nedavnim izborima za Europski parlament zaslužuju veći utjecaj na odlučivanje u Bruxellesu.

Meloni i Orban okupljaju koaliciju

Politico piše kako se Meloni protivi unaprijed dogovorenoj podjeli dužnosti bez osluškivanja volje europskih birača. U tome uživa potporu mađarskog premijera Viktora Orbana, izrazitog protivnika reizbora Von der Leyen. Njih dvoje mogli bi okupiti široku koaliciju desničarskih zastupnika u Europskom parlamentu i poremetiti odnos snaga uoči redovnog okupljanja Europskog vijeća 27. i 28. lipnja, na kojem se očekuje konačni dogovor oko europskih pozicija.

Nakon izbora za Europski parlament, čelnici država i vlada EU imaju zadatak nominirati sljedećeg predsjednika Europske komisije uzimajući u obzir rezultate izbora. Imenovanje predsjednika apsolutnom većinom od najmanje 361 glasa mora odobriti i Europski parlament. To se može dogoditi najranije sredinom srpnja.

Odabir visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku također tijekom jeseni treba odobriti Europski parlament, dok predsjednika Europskog vijeća interno imenuju šefovi država i vlada.