NA KONGRESU medicine životnog stila na Medicinskom fakultetu u Splitu okupilo se više od 100 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije. Iznijeli su alarmantne podatke o lošem životnom stilu Hrvata te upozorili kako nam neprestani porast pretilosti indirektno skraćuje životni vijek.

"Sjedilački stil života, nepravilna prehrana i okolina dovode ljude do problema debljine, koja je vodeći čimbenik kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj obolijeva i umire oko 94% ljudi. Dijabetes tipa 2 uzima preko deset posto zdravstvenog budžeta, dok 85% ljudi koji imaju ovu bolest ujedno imaju prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. To znači da je to ipak preventabilno, a u prevenciju ulažemo zanemarivo", istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ.

"Zbog problema debljine, većina zemalja troši negdje oko 2% BDP-a više nego što bi trebala jer nije prevenirala ovaj problem. U Hrvatskoj se radi konkretno o 2.7% BDP-a, a ako ovoj priči ne stanemo na kraj, 2060. godine ćemo trošiti 3.5% BDP-a. Za debljinu je ujedno utvrđeno da će, ako je ne zaustavimo, dovesti do očekivanog skraćenja života. To se već počelo događati. Djeca koja su rođena 2020. godine, u odnosu na djecu rođenu 2019. godine, živjet će za 0.8 godina kraće", tvrdi Musić Milanović.

Debljina je rastući problem u cijeloj Europi

Ovaj kongres stavlja naglasak i na suradnju između kliničara, istraživača, znanstvenika i edukatora kako bi se promovirale pozitivne promjene u ponašanju i pružila podrška pojedincima u očuvanju zdravlja.

"Debljina je diljem cijele Europe u neprestanom porastu. Najstrašnije je što su djeca zbog lošeg životnog stila sve deblja. Ljudi ne znaju što znači hraniti se zdravo, a marketinške kampanje koje hranu punu šećera i aditiva reklamiraju kao zdravu, dodatno pogoršavaju situaciju. Kako bi se potaknula promjena, potrebno je educirati ljude i osvijestiti ih koliko je prehrana važna. Ona nam može biti otrov ili lijek", izjavila je Charlotte Salter, predsjednica Norveške udruge za medicinu životnog stila i doktorica medicine životnog stila.

Medicina životnog stila nova je grana medicine koja je posljednjih nekoliko desetljeća zauzela važnu ulogu u društvu i postavila nove temelje za ljudsko zdravlje. Prevencija i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti, najvećeg uzroka smrtnosti u svijetu, s pomoću stupova: tjelesne aktivnosti, spavanja, prehrane, društvenog života i društvene interakcije te izbjegavanja ovisnosti, glavna su poruka Medicine životnog stila, ali i temelj zdravije budućnosti kojoj svi težimo.