KINESKE SUBVENCIJE su sveprisutne - rekao je za DW Rolf Langhammer, bivši potpredsjednik kielskog Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW-Kiel). "Oni obuhvaćaju gotovo sve industrije i daleko su veće od bilo koje subvencije EU ili SAD-a."

Industrijske subvencije Pekinga u prosjeku su tri do četiri puta veće nego u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj - ponekad i do devet puta više. Izvješće koje je ovaj tjedan objavio IfW-Kiel procjenjuje da su industrijske subvencije iznosile 221 milijardu eura ili 1.73% kineskog bruto domaćeg proizvoda u 2019. Druga studija navodi godišnje subvencije obično na oko 5% BDP-a.

Izvješće IfW-Kiela otkrilo je kako su kineske subvencije za domaće tvrtke zelene tehnologije značajno porasle 2022. Najveći svjetski proizvođač električnih vozila BYD dobio je 2.1 milijardu eura, u usporedbi s 220 milijuna eura samo dvije godine ranije. Potpora za proizvođača vjetroturbina Mingyang porasla je s 20 milijuna eura na 52 milijuna eura.

Osim golemih subvencija, istaknuli su autori izvješća, kineski proizvođači također imaju koristi od povlaštenog pristupa kritičnim sirovinama, prisilnih tehnoloških transfera i manje birokracije u domaćim zemljama nego njihovi strani konkurenti.

"Nervoza u SAD-u i Europi dolazi u trenutku kada je potražnja za električnim vozilima na Zapadu malo oslabila", rekao je za DW Brad W. Setser, stručnjak za globalnu trgovinu pri Vijeću za vanjske odnose. "Sada se čini da će Kina u budućnosti biti još veći izvoznik električnih vozila."

Moguće carine od 25%

Prošle godine Kina je prodala više od 100.000 automobila u inozemstvu, od kojih su većina bili EV ili plug-in hibridi. Izvoz električnih vozila iz zemlje porastao je 70% u 2023. i procijenjen je na 34.1 milijardu dolara. Europa je bila najveći primatelj kineskih električnih vozila, gotovo 40% električnih automobila izvezeno je upravo tamo.

U listopadu je Europska unija započela istragu treba li uvesti više carine na električna vozila kineske proizvodnje kako bi "nadoknadila državne subvencije i izjednačila uvjete za igru". Bruxelles trenutačno naplaćuje carinu od 10% na vozila kineske proizvodnje, a prema medijskim izvješćima, retroaktivna carina od 25% mogla bi biti uvedena već u srpnju. Industrijski analitičari kažu da će ovaj potez kineske limuzine i SUV-ove srednje veličine učiniti skupljima od njihovih europskih ekvivalenata.

Washington već naplaćuje carine od 27% na kineska električna vozila, a također se priprema dodatno ih podići kako bi ojačao svoju automobilsku industriju.

Unatoč zabrinutosti oko carina i budućeg pristupa zapadnim tržištima, kineski proizvođači obećali su povećati proizvodnju. Najveći svjetski proizvođač baterija CATL rekao je da će nastaviti sa svojim agresivnim planovima širenja. BYD je nedavno rekao investitorima da je ciljao povećanje prodaje od 20% u 2024.

Langhammer je primijetio da Zapad također ima koristi od kineskih subvencija, jer potrošači mogu kupiti automobile po nižoj cijeni, dok tvrtke mogu pristupiti jeftinijim kineskim dijelovima. Unatoč prijetnji jeftinijih kineskih električnih vozila, rekao je, neki proizvođači automobila bili su skeptični oko istrage EU o subvencijama Pekinga jer ih dobivaju i tvrtke poput njemačkog Volkswagena i američkog lidera u području električnih vozila Tesle.

Mogu li se okoristiti i Europljani?

"Oni (europski proizvođači automobila) kažu da se mogu natjecati s Kinom. Njemački proizvođači automobila imaju četvrtinu svojih izravnih stranih ulaganja u Kini i također imaju koristi od kineskih subvencija te se boje odmazde", rekao je Langhammer, govoreći o mogućim mjerama "milo za drago" koje bi Peking mogao nametnuti u slučaju viših EU carina.

Washington je zabrinut da će kineske tvrtke iskoristiti rupe u trgovinskim ugovorima SAD-a s Meksikom i Kanadom kako bi zaobišle ​​više uvozne carine proizvodnjom električnih vozila kineske marke u dvije susjedne zemlje. Predložen je novi zakon kako bi se tome suprotstavio.