ZBOG rasta cijena nekretnina i inflacije kreditna sposobnost građana pada i stan je sve teže kupiti. Pada broj kupoprodaja stanova, a broj najmova raste. Sve manje ljudi kupuje, a više renta. Kada raste potražnja za najmom, raste i cijena, a analitičari tvrde da je to posljedica izostanka APN-ovih subvencionirah stambenih kredita. Sve je to u HRT-ovom "Studiju 4" komentirao Filip Brkan, direktor agencije Imperium immobiliare.

"Prošlu, 2023. godinu smo završili s prosječnom cijenom od 2219 eura po kvadratu. Kažu da je to do sada najviša cijena po kvadratu u Hrvatskoj u povijesti. Ekonomski tok je takav da sve raste, samo je bitna dinamika rasta i njegova brzina. Uspoređivao sam, prema Državnom zavodu za statistiku, omjer rasta plaće i cijene nekretnina. Za referentnu točku sam uzeo 2019. godinu. I 2019. godine i 2023. godine je plaća rasla za 36 posto, a cijena nekretnina je rasla za 54 posto. To je nesrazmjeran rast koji ne prati jedno drugo", istaknuo je Brkan.

'Prosječna plaća i cijena kvadrata se ne prate'

Istaknuo je kako je 2019. godine prosječni građanin mogao metar kvadratni kupiti za jednu i pol plaću, a danas mu za to trebaju gotovo dvije plaće.

"Imali smo dosta pokretača koji su tržište naglo razbudili i dogodio se nagli skok cijena. Ono što je osnovno i što nam treba, treba nam platežna moć koja može popratiti taj rast cijena", poručio je Brkan i dodao da je sve popularniji trend cimerstva jer je mnogim mladim ljudima isplativije živjeti zajedno u najmu.

'Loša kreditna sposobnost građana'

Istaknuo je i lošu kreditnu sposobnost građana.

"Pooštravaju se uvjeti u bankama, po pokazateljima koje mi vidimo, jako puno je ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj kreditno nesposobno", istaknuo je.

"Uvijek se gleda izdvaja li se jedna četvrtina ili jedna trećina plaće, ovisno o prihodima pojedine osobe. Računao sam s nekakvom prosječnom plaćom od 1255 eura kolika je bila. Otprilike 380 eura ostane za ratu kredita. To je stan od nekakvih 60-70 tisuća eura, što je danas teško", rekao je.

'Ljudi 50-70 posto svoje plaće ostavljaju za stan'

"Ljudi su prije mogli naći stan po 300, 400 eura i mogli su polovicu svoje plaće dati na stan. Nedavno sam gledao ankete i vidio sam da jako puno ljudi označuje da 50-70 posto svoje plaće ostavljaju za stan, što je danas jako puno." Situacija je, utvrdio je, izazovna: "Ako ne obogatimo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati nikakav pad, jer je naša boljka trenutno to što imamo malu ponudu". Dodao je i da je potražnja velika, s obzirom na građevinske aktivnosti i dolazak radne snage, no stambeni fond je konstantno isti. 

Subvencioniranje

"U Hrvatskoj imamo slučaj da je gotovo 100 posto stanova u privatnom vlasništvu. Što znači, ako eventualno dođe do subvencije najma, bi se mogao dogoditi efekt kao i s APN-om, cijene bi mogli otići gore", poručio je je i dodao da mjere trebaju biti dobro posložene.

"Bitno je da politika koja donosi odluke treba pitati i struku koja ima saznanja kako bi koja mjera mogla u kojem trenutku utjecati na tržište", zaključio je Brkan.