OVOGODIŠNJA veljača bila je najtoplija u povijesti mjerenja na globalnoj razini, što je deveti mjesec zaredom s rekordnim temperaturama, kažu znanstvenici, a prenosi Guardian.

Globalna površinska temperatura mora također je prošlog mjeseca bila na najvišoj ikada zabilježenoj razini, pokazuju podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus.

Posljednjih 12 mjeseci najtopliji ikad

Podaci pokazuju da je veljača bila 1,77 Celzijusa toplija od predindustrijskog prosjeka za mjesec, od 1850. do 1900., i 0,81 Celzijusa iznad razine od 1991. do 2020. godine. Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, između ožujka 2023. i veljače 2024. bila je najviša zabilježena, na 1,56 Celzijusa iznad predindustrijskih razina.

To svijet privremeno stavlja iznad granice od 1,5 Celzijusa iznad kojeg se, dugoročno gledano, očekuju najgori učinci klimatskih promjena.

Dnevne globalne prosječne temperature bile su "iznimno visoke" tijekom prve polovice mjeseca, dosežući 2 Celzijusa iznad razine 1850-1900 u četiri dana od 8. do 11. veljače, rekli su iz Copernicusa. Temperature u Europi u veljači 2024. bile su 3,3 Celzijusa više od prosjeka za taj mjesec od 1991. do 2020., s temperaturama znatno iznad prosjeka u središnjoj i istočnoj Europi, pokazuju brojke.

Druga najtoplija zima u Europi

Zima u Europi, od prosinca do veljače, bila je druga najtoplija zabilježena na ovom kontinentu.

Prosječna globalna temperatura površine mora za veljaču, izvan polarnih područja, bila je najviša zabilježena u bilo kojem mjesecu, na 21,06 Celzijusa, premašivši prethodni rekord od 20,98 Celzijusa postavljen u kolovozu 2023. Prosječna dnevna površinska temperatura mora krajem mjeseca dosegla je novu apsolutnu najvišu razinu od 21,09 Celzijusa, objavio je Copernicus.

Veljača 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja uzrokovale su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka, kaže se.

Opseg arktičkog morskog leda bio je 2 posto niži od prosjeka, i premda je posljednjih godina znao biti i do 6 posto niži, on je znatno ispod vrijednosti zabilježenih tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, napominju iz Copernicusa.

“Veljača se pridružuje dugom nizu rekorda u posljednjih nekoliko mjeseci. Koliko god ovo izgledalo neuobičajeno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa.

“Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, pa ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, kaže.

"Znamo što nam je činiti"

Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih znanosti na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš, Imperial College London, rekla je: "Sada postoji toliko mnogo dokaza koji ukazuju na činjenicu da se naša klima zagrijava, ako želite poreći klimatske promjene, možete tvrditi da je i Zemlja ravna. Milijarde mjerenja s meteoroloških postaja, satelita, brodova i zrakoplova ukazuju na osnovnu činjenicu da se naš planet zagrijava opasnom brzinom".

“Ljudi ne bi trebali biti iznenađeni što smo oborili još jedan rekord. Ljudi nastavljaju sagorijevati naftu, plin i ugljen, pa se klima nastavlja zagrijavati. To je vrlo dobro shvaćen odnos. Ne postoji čarobno rješenje za klimatske promjene. Znamo što nam je činiti: prestati sagorijevati fosilna goriva i zamijeniti ih održivijim, obnovljivim izvorima energije. Sve dok to ne učinimo, ekstremne vremenske prilike pojačane klimatskim promjenama nastavit će uništavati živote i sredstva za život”, zaključila je Otto.