LANI je Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad. Od toga je za novo zapošljavanje izdana 112.981 dozvola, što znači da je Hrvatska prošle godine primila upravo toliko novih stranih radnika u trajnom zaposlenju.

Ministar rada Marin Piletić nedavno je izjavio kako smo "na kraju prosinca imali registriranih nešto manje od 90.000 stranaca koji rade u Hrvatskoj". U analitičkom prilogu Hrvatske udruge poslodavaca "Fokus tjedna" objavljenom sredinom veljače stoji da će u Hrvatskoj do 2030. godine, uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400.000 i 500.000 stranih radnika.

To bi značilo da će svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac. Dio stranih radnika zapošljava se u branšama u kojima je uobičajeno da kupac daje napojnicu radniku. 

Primjerice, prošle godine oko 9500 stranih radnika obavljalo je posao konobara, a oko 5500 bilo ih je zaposleno na mjestu pomoćnog konobara. Jako puno je dostavljača i vozača Ubera ili Bolta.

Naša reporterka je prošetala ulicama glavnog grada kako bi provjerila daju li građani jednake napojnice hrvatskim i stranim dostavljačima i vozačima taksija. 

"Ne dajem napojnice, ali Hrvatima bih davala više"

"Ne, nema šanse. Samo domaćima. Dovoljno što su došli tu, nek malo i oni zarade", kazao je muškarac.

"Ovisi kakva je osoba. Ako je dobra osoba, dobro raspoložena, onda sam i ja", istaknula je djevojka. Dodala je kako ne pravi razliku između hrvatskih i stranih radnika. "To me uopće nije briga. Samo kakva je osoba, ako je OK i ako je sve super, to je to", objasnila je. 

"Iskreno, ne dajem napojnice, ali kad bih morala birati, hrvatskim bih sigurno dala više nego stranim. Jednostavno zato što je hrvatskih dostavljača i vozača taksija sve manje i manje", poručila je druga djevojka. Kazala nam je i svoje mišljenje o povećanom broju stranih dostavljača.

"Iskreno, nemam ništa protiv njih, ali mislim da ih je previše. Zapravo zauzimaju mjesto za naše ljude", nastavila je. 

"Strancima dajem više napojnice"

Mlada prolaznica nam je rekla da jednako tretira domaće i strane radnike pri davanju napojnica. "Ovisno ako je dobar vozač. Ako nije dobar vozač, onda ne", napomenula je. 

Gospodin na kojeg smo naišli je istaknuo kako se ne susreće s dostavljačima, ali je ispričao kako pristupa taksistima. "Ne naručujem ja nikada. Vozim se taksijem, ali nema nikakve razlike. Ne gledam je li stranac ili domaći", rekao je. 

Sreli smo i gospođu koja je poručila da daje "gotovo jednake" napojnice. "Stranim dajem malo više, ovim Nepalcima", poručila je. 

"Promijenili su stanovništvo. U tišini"

Prolaznici nisu zadovoljni povećanim brojem stranih radnika. "Mislim da je to na nekakav način možda i normalno, ali nisam oduševljena", priznala nam je žena. 

"Bilo bi super kad se ne bi čoporativno okupljali na ultra-prometnim mjestima bez signalizacije i u mraku", dodala je druga prolaznica. 

"Istjerali smo mlade ljude, a prihvatili smo strance", smatra prolaznik. 

"Užas. Katastrofa. Jako sam dugo bio vani i vidio što su političari napravili od Njemačke. Promijenili su stanovništvo. To se već i ovdje dogodilo, samo u tišini", zaključio je muškarac. 

Predstavljen Zakon o strancima

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su prije par dana izmjene Zakona o strancima, a koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju te ga možete i vi komentirati.

Božinović je istaknuo da se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanja obitelji te školovanja i studiranja.

Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj, dodao je.

''S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države'', naglasio je Božinović.

Najviše dozvola izdano u graditeljstvu, najviše stranih radnika iz BiH

Ministar je precizirao da su tijekom 2022. u Hrvatsku doselile ukupno 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijedi 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica EU.

Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao da je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam sa 26 posto, kao i industrija na koju otpada 14 posto.

Najviše državljana kojima je tijekom 2023. izdana dozvola za boravak i rad otpada na Bosnu i Hercegovinu, njih 22 posto, a slijede Srbija i Nepal s 14 posto te ostali s 11 posto.

Objašnjavajući svrhe donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti EU, čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom.

Također, svrhe izmjena i dopuna Zakona su učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene, usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Novim zakonom, ističe Božinović, žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja.

Također, novi Zakon predviđa i određivanje omjera – najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a 8 posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke.

Uz to, uvodi se i institut 'zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika' za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom ako odustanu od zapošljavanja.

''Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama'', pojasnio je Božinović.

Ministar je istaknuo da novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ako smještaj osigurava poslodavac, uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. Uvjeti primjerenog smještaja bit će propisani podzakonskim propisom.