DIJELOVI Amazone suočeni su s pritiscima koji bi mogli dovesti do "točke s koje nema povratka" do 2050. godine, što bi dovelo do velikog kolapsa šumskih sustava, upozorili su znanstvenici, a piše Guardian.

Studija objavljena u časopisu Nature otkrila je da će do sredine stoljeća 10% do 47% amazonskih šuma biti ugroženo kombinacijom utjecaja uključujući globalno zatopljenje, promjenjivu količinu oborina, duže sušne sezone, krčenje šuma i požare.

"Kolaps šumskih ekosustava"

To bi moglo potaknuti kolaps šumskih ekosustava, potencijalno potaknuti daljnje klimatske promjene, uzrokovati nepovratan gubitak divljih životinja, utjecati na količinu oborina u regiji i Južnoj Americi te pogoditi živote, kulture i sredstva za život.

Amazonska prašuma dom je više od 10% kopnenog životinjskog svijeta, pohranjuje ogromnu količinu ugljika uzrokovanu ljudskim aktivnostima i ima učinak hlađenja koji pomaže stabilizirati klimu.

No otpornost šuma u regiji opada od ranih 2000-ih, upozorava studija.

Istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Brazila i diljem svijeta, proučavalo je uzroke nedostatka vode u Amazoni koji vrši pritisak na šume, koristeći zapise tijekom 65 milijuna godina, klimatske modele i podatke poput satelitskih slika širenja šumskih požara i krčenja šuma od 1980-ih.

Amazoni prijete rastuće temperature, povećanje broja uzastopnih suhih dana i promjene u obrascima oborina zbog kojih neka područja postaju mnogo suša, a druga vlažnija, navodi se. Čak 38% preostale amazonske šume degradirano je sječom, požarima pod krošnjama i opetovanim ekstremnim sušama, dok cestovne mreže rade štetu u jezgri ekosustava.

Potrebno zaustaviti krčenje šuma i smanjiti emisije ugljika

Do 2050. godine 10% do 47% područja bit će izloženo kombinaciji prijetnji koje mogu izazvati pomak s prirodnih šuma na različite krajolike kao što su savane i degradirane šume ili druga područja s niskim drvećem.

To bi moglo ugroziti ulogu Amazone kao skladišta ili ponora ugljika, pogoršati lokalne utjecaje klimatskih promjena i utjecati na 40 milijuna ljudi koji tamo žive, uključujući domorodačko stanovništvo i lokalne zajednice.

Znanstvenici su rekli da bi krčenje šuma trebalo ograničiti na 10% izvornih amazonskih šuma, što zahtijeva okončanje deforestacije velikih razmjera i obnovu najmanje 5% regije, koja je već izgubila čak 15% svojih šuma.

Koautor Niklas Boers, iz PIK-a i profesor modeliranja Zemljinog sustava na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, rekao je da, "da bi se amazonska šuma održala unutar sigurnih granica, moraju se kombinirati lokalni i globalni napori".

„Krčenje šuma i degradacija šuma mora prestati. Štoviše, potrebno je učiniti mnogo više kako bi se zaustavile emisije stakleničkih plinova diljem svijeta”, rekao je.