VLADA je Uredbom o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama donijela povećanje plaća skoro svim zaposlenicima za 13.5 posto u prosjeku.

Nisu svi dobili jednako, ali većina može biti zadovoljna s obzirom na to da je u listopadu prošle godine povećana osnovica za 5 posto. Tako su, u odnosu na prosinac 2023., poprilično dobro prošli katastarski referenti s projekcijom rasta neto plaće od 28.6 posto, informatički savjetnici s rastom od 32.6 posto, poreznici II. vrste s rastom od 19.2 posto itd. 

Kada se usporede plaće s ožujkom 2023., onda je rast još veći, kod nekih radnih mjesta preko 40 posto. Poreznik II. vrste je u ožujku 2023. morao računati na neto plaću od 873 eura, a u ožujku 2024. mu raste na 1326 eura tj. za 50 posto. Ti se brojevi odnose na prosječni radni staž zaposlenih u javnom sektoru i bez uračunate porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove.

Neki sindikati nezadovoljni, traže još više

Procijenjeni trošak za državni proračun iznosi 880 milijuna eura, a s prošlogodišnjim povećanjima 1.5 milijardi eura. Osim rasta koeficijenata se uvodi i novo pravo zaposlenika u javnom sektoru, uskrsnica od 100 eura.

Nekima najavljena i provedena povećanja nisu dosta. Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak je u razgovoru za N1 komentirao da očekuje povećanje planiranog troška za barem dodatnih 50 milijuna eura.

Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja su također rekli da nisu zadovoljni, pa ne isključuju mogućnost štrajka. Smatraju da se radi o običnoj kupovini glasova, radi se o "predizbornoj kampanji plaćenoj javnim novcem", kako napisali u naslovu teksta objavljenog na službenim stranicama sindikata.

S obzirom na to da se već podijelilo ili obećalo podijeliti oko 1.5 milijardi eura, a moguće je da to nije kraj, razumno je postaviti pitanje odakle toliko novaca. Ipak se radi o iznosu koji je jednak 70% godišnjeg proračuna Grada Zagreba, ili više od 6 puta većem iznosu od godišnjih prihoda Grada Splita za ovu godinu.

Prihodi proračuna su rasli puno više od očekivanog

Država pred kraj svake godine donosi proračun za sljedeću godinu, ali i daje prognoze proračuna za dvije godine nakon sljedeće.

U odnosu na 2023. su prihodi proračuna narasli za 3 posto, a rashodi za 11.2 posto. Manjak u proračunu će iznositi 4.1 milijardu eura, 1.9 posto BDP-a. Toliko veći rast rashoda od prihoda već otkriva kako to Plenković može snažno povećavati plaće, ali to nije cijela slika.

Rast plaća u javnom sektoru je zapravo omogućio snažan rast prihoda proračuna od planiranog. A to predstavlja primarno doprinos onih koji rade u privatnom sektoru, jer su radnici u javnom sektoru neto primatelji iz proračuna, tj. činjenica da plaćaju poreze ne znači ništa jer plaću dobivaju iz proračuna.

Hrvatski sabor je 8. prosinca 2021. donio državni proračun Republike Hrvatske za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu. Prema tom planu je za Prihode poslovanja, od kojih najveći dio čine Prihodi od poreza, planirano 166.9 milijardi kuna. Preračunato u eure to je 22.1 milijarda eura. Od toga su prihodi od poreza planirani na 97.2 milijarde kuna ili 12.9 milijardi eura.

Ali prema najnovijem državnom proračunu za 2024., donesenom 30. studenog 2023., Prihodi poslovanja su planirani na 28.4 milijarde eura tj. 214.2 milijarde kuna. To je za 6.3 milijardi eura više nego doneseno planom s kraja 2021., ili 28 posto više.

Prihodi od poreza su prema državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. planirani na 16.1 milijardu eura ili 121.5 milijardi kuna. To je 3.2 milijarde, 25 posto više nego što je planirano 8. prosinca 2021.

Troškovi za zaposlene su rasli više od prihoda od poreza

Snažan rast prihoda, većinom prihoda od poreza, ipak nije bio dovoljan da bi se zadovoljili apetiti za rastom rashoda. Tako su se 8. prosinca 2021. rashodi za zaposlene 2024. planirali na 3.3 milijarde eura, 25 milijardi kuna, a prema proračunu za 2024. koji je donesen krajem prošle godine će rashodi za zaposlene iznositi 5.2 milijarde eura tj. 39.1 milijardu kuna.

To je rast od 58 posto, točnije 1.9 milijardi eura. Udio rashoda na zaposlene u ukupnim rashodima je trebao biti 15 posto, a bit će 16 posto. Znači relativni teret plaća na državni proračun raste.

Rast cijena je dobro napunio državnu blagajnu

Razlog snažnog rasta poreznih prihoda je u konačnici rast cijena. Glavnina poreznih prihoda države je PDV, a on je dan u postotnom, a ne apsolutnom iznosu. Što cijene više rastu, to rastu više i prihodi države. Primjerice, na cijenu od 100 eura država dobije 20 eura PDV-a (ako se ne radi o umanjenoj stopi), a na cijenu od 130 eura država uprihođuje 25 eura od PDV-a.

Inflacija je dobra za državnu blagajnu. Zbog toga ju se često naziva "skriveni porez". Istina, zadnjih godina su uvedene određene porezne olakšice da bi se smanjio udar rasta cijena na standard građana, ali ni izbliza toliko da bi ugrozilo veliki rast državnih prihoda.

Snažno su rasle plaće u privatnom sektoru, iako su realno u 2022. padale zbog rasta cijena.  Za razliku od države, radnicima inflacija samo šteti, umanjuje im plaće i poništava rast plaća. Upravo to se događalo zadnje dvije i pol godine.

Plenković glasove u javnom sektoru kupuje viškom novca koji je uplatio privatni sektor

Privatni sektor je u izazovnim uvjetima snažno punio državni proračun, što je omogućilo Plenkoviću da se hvali raznim "paketima pomoći" i na tome ubire političke bodove. Sada izdašnim rastom plaća u javnom sektoru kupuje glasove za čak tri vrste izbora koji se moraju održati u 2024.

Ne treba sve zaposlene u javnom sektoru stavljati u isti koš, kao što to rade sindikati. Uhljebe, nesposobnu birokraciju i politički podobne na izmišljenim radnim mjestima se ne smije miješati s medicinskim sestrama, policajcima, liječnicima i slično. Upravo sindikati koriste korisne profesije u javnom sektoru kao živi štit od kritike birokrata, uhljeba i politički podobnih.

Ali treba naglasiti da Plenković može kupovati glasove u javnom sektoru zbog toga što privatni toliko snažno puni državni proračun unatoč tome što rashodi rastu brže od prihoda, pa ni to snažno punjenje proračuna nije dovoljno da se zadovolje apetiti javnog sektora.