ODRŽIVI razvoj postao je ključna tema za sve: vlade, poduzeća i društvo. Pripadnici Z generacije sigurno igraju važnu ulogu u zahtijevanju društvene odgovornosti poduzeća na putu održivog razvoja. Međutim, doista je pred nama tako dug put, prvenstveno zato što se često na održivi razvoj gleda kao na neutralan proces, koji doista utječe na žene i muškarce na isti način.

Održivi razvoj definiran je kao “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe”. A što mi znamo o potrebama? One nisu neutralne. Žene i muškarci imaju različite potrebe. Osobe s invaliditetom imaju različite potrebe, a osobe različite dobi, kulture, etničke pripadnosti i geografskih područja imaju različite potrebe. A kako bi svaka buduća razvojna intervencija bila održiva, moramo uzeti u obzir različite potrebe ovih različitih žena i muškaraca. To znači da moramo njegovati održivost provođenjem ravnopravnosti spolova. Evo nekoliko primjera, koje preporučuju stručnjaci, kako to učiniti.

Temeljiti svaku razvojnu intervenciju na rodnoj analizi

Rodna analiza savršen je alat koji donositeljima odluka daje do znanja koje su prepreke, nevolje, pogodnosti i poteškoće s kojima se žene susreću u svim sferama života. Rodna analiza može nam dati do znanja različite razine pristupačnosti žena i muškaraca u angažmanu u okolišu, sanitaciji vode, kreiranju politike, pravdi, inicijativama za klimatske promjene itd. Sve intervencije održivog razvoja trebaju biti utemeljene na takvoj analizi, kako bismo znali gdje žene ostaju nedovoljno zastupljene te kako ih dodatno uključiti.

Investirati u socijalnu infrastrukturu i skrb

Kao što je UN Women otkrio - a to gotovo svi vidimo svaki dan - globalno gospodarstvo ovisi o neplaćenom i nedovoljno plaćenom radu koji uglavnom obavljaju žene. Neplaćeni rad koji se obavlja kod kuće i dalje se ne priznaje i ne cijeni. Obveze brige u potpunosti padaju na ženska pleća, a to je postalo vidljivo posebno tijekom pandemije. Kako bi se njegovao održivi razvoj, trebao bi se početi priznavati neplaćeni rad, ulagati u ustanove za brigu o djeci, u nove i poboljšane socijalne sheme koje koriste ženama, u jednake odgovornosti majki i očeva.

Povećati pristup, položaj i vodeću ulogu žena

Ovdje također veliku ulogu igra rodna analiza. Različitim studijama vidljivo je (ali i ljudskom oku) da su žene i dalje podzastupljene u većini sektora i na vodećim pozicijama. Kako bi se postigao održivi razvoj, to bi se trebalo promijeniti, a žene bi trebale biti na čelu politike, zdravstva, klimatskih promjena i gospodarstva sa svojim muškim kolegama, pridonoseći stvaranju politika za žene koje utječu na druge žene u njihovoj zajednici, znajući upravo ono što je najbolje za njih.

Razgovarati sa ženama

Svijet je srećom obogaćen mnogim ženskim organizacijama civilnog društva, stručnjacima za rodnu ravnopravnost, aktivisticama, iscjeliteljicama i vodičicama. Trebalo bi uspostaviti više dijaloga sa svim tim ženama. Na kraju krajeva, Ujedinjeni narodi već su stvorili cilj održivog razvoja 5, koji ima za cilj okončati diskriminaciju žena i djevojčica. Iako je cilj održivog razvoja 5 samostalan cilj, ostali ciljevi održivog razvoja mogu se postići samo ako se potrebama žena posveti ista pozornost kao potrebama muškaraca. Kao što kaže Vijeće Europe: “Rodno osviještena politika znači integraciju perspektive rodne ravnopravnosti u svim fazama i razinama politika, programa i projekata”. Što brže počnemo ozbiljnije shvaćati rodno osviještenu politiku, to ćemo prije vidjeti da se budućnost našeg održivog razvoja odvija na temelju načela inkluzivnosti.