BIVŠA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je upisala doktorat 2015. godine, trebala je doktorirati najkasnije u prosincu prošle godine, no kako nam je potvrđeno, bivšoj je predsjednici produžen status zbog epidemije bolesti covid-19. Umjesto prosinca 2023. godine, novi rok do kada mora doktorirati je listopad 2025. godine.

>> Imamo studenticu na čelu države: Kolinda kao treća primljena na doktorski studij

Naime, studentima poslijediplomskih sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu dozvoljen je produžetak rokova za završetak poslijediplomskih sveučilišnih studija za vrijeme koje odgovara vremenu trajanja epidemije bolesti covid-19, uzrokovane virusom SARS-Cov-2.

Slična tema obranjena kod istog mentora

Grabar-Kitarović potvrdila nam je kako joj je rok produžen te nam je rekla da smo je upravo zatekli kad se povukla na tri tjedna kako bi radila na doktorskoj disertaciji. 

Naglasimo kako je još 2019. godine Grabar-Kitarović odabrala doktorsku disertaciju "Odgovornost za zaštitu (R2P): Koncept, izazovi, ograničenja i naučene lekcije (slučaj Libije)", a mentor joj je prof.dr.sc. Anton Grizold sa Sveučilišta u Ljubljani. 

Još prije pet godina pisalo se kako je izbor disertacije sporan jer je slovenska magistrica na ljubljanskom Fakultetu za društvene znanosti 2014. godine obranila magistarski rad pod sličnim nazivom, "Koncept odgovornost zaščititi in njegova uporaba na primjeru Libije", upravo pod mentorstvom profesora Grizolda.

U ožujku 2021. godine bilo je napisano 50 posto doktorata

No, Grizold je tada tvrdio kako su teme zaista slične, ali da su istraživačke metode i pristup sasvim drugačiji. Propitivanje teme doktorata Grabar-Kitarović nazvala je pokušajem političke diskreditacije. U ožujku 2021. godine Grabar-Kitarović je rekla kako ima napisano 50 posto doktorata, no on još uvijek nije gotov. No, krenimo redom. 

U vrijeme predsjedničkog mandata, u prosincu 2015. godine, Grabar-Kitarović upisala je doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti, gdje je 2000. godine magistrirala. Na rang-listi kandidata koji su ostvarili pravo na upis na doktorski studij Politologija na trećem mjestu po broju ostvarenih bodova bila je tadašnja hrvatska predsjednica. 

Grabar-Kitarović tada je stekla pravo upisa na taj doktorski studij - smjer Međunarodna politika. Školarina je iznosila 60 tisuća kuna, a predsjednica je uz obvezu vođenja države imala i obvezu dolaska na obavezna predavanja. Studij je trajao pet plus tri godine, što je isteklo u prosincu 2023. godine. 

Zbog epidemije covida produženi statusi 

"Prema članku 8. stavku (5) Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Student ima pravo završiti studij pod uvjetima pod kojima ga je upisao u roku od osam godina. Prije isteka roka od osam godina može podnijeti molbu za nastavak studija. Vijeće doktorskoga studija ustanove nositeljice studija na temelju podnesene molbe određuje uvjete za nastavak studija", kažu nam s Fakulteta političkih znanosti. 

Kako ističu, Senat Sveučilišta u Zagrebu je 21. rujna 2021. izdao Preporuku o produžetku rokova za završetak poslijediplomskih sveučilišnih studija studentima upisanima na poslijediplomske (sveučilišne) studije Sveučilišta u Zagrebu za vrijeme trajanje epidemije bolesti covid-19 na temelju koje se studentima poslijediplomskih sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu odobrava produžetak rokova za završetak poslijediplomskih sveučilišnih studija za vrijeme koje odgovara vremenu trajanja epidemije bolesti covid-19, uzrokovane virusom SARS-Cov-2.  

Grabar-Kitarović: Zatekli ste me "in retreat"

"Vlada Republike Hrvatske je 11. ožujka 2020. godine donijela Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane virusom SARS-Cov-2. Odluka o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 donesena je 11. svibnja 2023. godine. Epidemija bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-Cov-2 trajala je 3 godine, 2 mjeseca i 1 dan (3 godine, 62 dana), što je vrijeme za koje se studentima doktorskih studija produžuje trajanje studija", kažu nam s Fakulteta političkih znanosti. 

Grabar-Kitarović kaže nam kako je sve u okviru rokova jer je Fakultet/Sveučilište produžilo rokove radi pandemije covida-19.  

"Zatekli ste me upravo 'in retreat' (povukla sam se na tri tjedna) tijekom kojega radim na doktorskoj disertaciji", napisala nam je bivša predsjednica koja je potvrdila da je doktorska disertacija iz 2019. godine još uvijek aktualna, a to je slučaj Libije. 

NATO intervencija u Libiji dok je Kolinda bila pomoćnica glavnog tajnika 

Podsjetimo kako su u Libiji 2011. godine vojno intervenirale članice NATO-a zbog prevencije masovnih zločina nad civilnim stanovništvom. Iako je konačni cilj bio zaštita civila, nakon intervencije NATO-a Libija je ostala u političkom kaosu. 

Naime, nasilje u Libiji nije prestalo i kulminiralo je višegodišnjim građanskim ratom. Intervencija NATO-a dovela je do toga da su zaustavljena ili umanjena izravna kršenja ljudskih prava od Gadafijeva režima, no dugoročno ta se zemlja nije uspjela stabilizirati i demokratizirati. 

Dok je trajala intervencija u Libiji, Grabar-Kitarović bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.