Njemačka je u recesiji. To je jako loša vijest za Hrvatsku
NJEMAČKA, najveća ekonomija EU i četvrta na svijetu, ušla je u recesiju. Bruto društveni proizvod (BDP) korigiran za inflaciju u 2023. realno je smanjen za 0.3 posto. S iznimkom pandemijske 2020., koja je zbog sveobuhvatnih politika lockdowna bila negativna u svim razvijenim državama svijeta, ovo joj je prva godina od 2008. s godišnjim padom BDP-a.
S obzirom na važnost i veličinu Njemačke, podatak o padu njenog BDP-a mogao bi biti samo indikator početka recesije u cijeloj EU. Za Hrvatsku je posebno važna u svakom ekonomskom pogledu kao destinacija za izvoz proizvoda, ali zemlja iz koje dolazi jako velik broj turista.
Svaka loša vijest oko ekonomskih kretanja u Njemačkoj loša je i za ekonomska kretanja u Hrvatskoj. Recesija u Njemačkoj imat će negativne posljedice za industriju, a posebno za turizam.
Njemački BDP u 2023. smanjen za 0.3 posto
Njemački zavod za statistiku (DeStatis) kao razloge pada BDP-a navodi visoke cijene, slabu domaću i inozemnu potražnju i visoke kamatne stope. BDP Njemačke je 2023. bio za 0.7 veći nego 2019. pa se ipak tehnički bila oporavila od krize uzrokovane pandemijom i protupandemijskim mjerama.
To istodobno znači da su po pitanju ekonomskog rasta prošle četiri godine izgubljene jer je ekonomska aktivnost mjerena BDP-om i korigirana za razliku u cijenama bila skoro na istoj razini 2023. kao 2019.
"Unatoč nedavnom padu, cijene su ostale visoke u svim fazama gospodarskog procesa i prigušile su gospodarski rast. Nepovoljni uvjeti financiranja zbog rasta kamatnih stopa te slabija domaća i inozemna potražnja također su uzeli svoj danak. Stoga njemačko gospodarstvo nije nastavilo s oporavkom od oštrog gospodarskog pada doživljenog u godini pandemije 2020.", navodi se u priopćenju.
Trgovina i industrija u problemima
Opći pad BDP-a ne znači da su svi sektori gospodarstva 2023. bili u padu. Bruto dodana vrijednost (BDV) u industrija je pala za čak 2 posto. Proizvodnja, koja čini 85 posto njemačke industrije (bez građevinskog sektora), imala je kontrakciju od 0.4 posto (korigirano za razliku u cijenama).
Svijetla točka je automobilska industrija, koja je ostvarila rast. Najveći problem je u energetski intenzivnim industrijama, kao što su kemijska i metaloprerađivačka. Pad ekonomske aktivnosti u tim industrijama je samo nastavak pada iz 2022., koji je uzrokovan rastom troška nafte, plina i električne energije.
Napominje se da su počeli problemi i u građevinskom sektoru, poglavito zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali i manjka radne snage. Na razini godine je ipak zabilježen rast bruto dodane vrijednosti (BDV), a u tom sektoru je bio pozitivan, 0.2 posto.
I usluge su zabilježile miješane rezultate. Informacijske tehnologije, javne usluge, obrazovanje, zdravlje i poslovne usluge ostvarili su pozitivne stope rasta, ali su trgovina, prijevoz i usluge smještaja i prehrane odgovorni za ukupni pad BDV-a u uslugama od 0.1 posto.
Stanovništvo sve manje troši, smanjeni uvoz i izvoz
Zbog visokih cijena, relativno visoke stope inflacije (3.7 posto) i nastavka rasta cijena hrane (5.5 posto) pala je stvarna osobna potrošnja, ona korigirana za rast cijena. Smanjena je i javna potrošnja, primarno zbog ukidanja mjera vezanih za pandemiju covida-19.
Podatak koji je posebno zabrinjavajući za Hrvatsku, ali i ostatak EU, jest snažan pad uvoza od 3 posto. Izvoz je pao manje, za 1.8 posto, a ostvaren je vanjskotrgovinski suficit, odnosno Njemačka je više izvezla nego uvezla.
Specifičnost prošle godine je u većini razvijenih država bila u tome što je unatoč naznakama i prognozama recesije, tržište rada bilo snažno, pa tako i u Njemačkoj. Tako je 2023. radilo 333 tisuće ljudi više nego 2022., uz rast postotka stanovništva koje radi. Međutim, gotovo isključivo se radi o rastu broja poslova u uslužnom sektoru, što je signal da industrija Njemačke posustaje.
Njemačka je glavno izvozno tržište Hrvatske
Vijest o ulasku Njemačke u recesiju jako je loša za Hrvatsku. Ona je najveće tržište za izvoz hrvatskih proizvoda, a u prvih deset mjeseci 2023. izvezeno je 2.35 milijardi eura. To je 12 posto od ukupnog izvoza.
Iz Hrvatske se u Njemačku izvozi širok asortiman proizvoda, od električnih kabela i transformatora, dijelova za automobile i lijekova do prehrambenih proizvoda i odjeće. Zbog toga će posustajanje industrije i osobne potrošnje u Njemačkoj vrlo brzo imati direktan negativni utjecaj na industriju Hrvatske.
Njemački potrošači jako su važan kompanijama iz Hrvatske
Ulaskom u EU Hrvatska je praktički postala isto tržište kao i Njemačka jer nema carina i sličnih trgovinskih barijera. Ulaskom u šengensku zonu to je pogotovo postalo istinito jer su nestale i granične kontrole.
Zbog toga je njemački potrošač kompanijama iz Hrvatske koje nisu isključivo fokusirane na domaće tržište važan skoro kao potrošač u Hrvatskoj. Pad osobne potrošnje Nijemaca treba zabrinuti i sve one u Hrvatskoj koji izvoze u Njemačku i dobavljače tih kompanija u Hrvatskoj.
Ako su građani Njemačke počeli kupovati manje proizvoda, a podaci za 2023. pokazuju da jesu, to znači da će se vrlo brzo to smanjenje prebaciti i na kompanije u Hrvatskoj. Vidljivo je da se to događa jer je u Njemačkoj, uz osobnu potrošnju, pao i uvoz, što znači da stanovništvo Njemačke kupuje manje stranih proizvoda.
2023. u Hrvatsku je iz Njemačke došlo manje turista nego 2022.
Činjenica da su stanovnici Njemačke postali štedljiviji i da manje troše za Hrvatsku predstavlja posebno velik problem zbog turizma. Ipak se radi o najvjernijim gostima, a gotovo svako četvrto noćenje u Hrvatskoj ostvario je turist iz Njemačke.
Točnije, 2023. 22 posto noćenja u Hrvatskoj ostvarili su turisti iz Njemačke (uključeni i domaći turisti). Ukupno su ostvarili 22.3 milijuna noćenja (bez prosinca), što je za 5.6 posto manje nego prethodne godine. I taj podatak pokazuje kako su građani Njemačke 2023. štedjeli i poklapa se s podacima Zavoda za statistiku Njemačke o padu osobne potrošnje te godine.
Za njemačke turiste Hrvatska ima mnogo prednosti - ista valuta, blizina, dobra prometna povezanost. Od ulaska u šengensku zonu nema ni čekanja na granici. Velika prednost je i što više turističkih djelatnika govori njemački jezik nego u ostalim državama.
Pad dolazaka iz Njemačke u Hrvatsku tijekom 2023. stoga pokazuje da se stvarno nešto loše događa. Te godine su nadoknađeni gubici rastom s drugih tržišta, ali nije izgledno da će tako biti i ove godine. Naime, ako je Njemačka u recesiji, samo je pitanje vremena kada će se ona preliti na druge države EU iz koje u Hrvatsku dolazi najviše turista (Slovenija, Austrija, Poljska...).
Hrvatska teško može izbjeći prelijevanje recesije iz Njemačke
Bez obzira na to gleda li se izvoz roba ili izvoz usluga (turizam), ekonomija Hrvatske skoro je sudbinski povezana s ekonomijom Njemačke. Širok asortiman proizvoda koji Hrvatska izvozi u Njemačku predstavlja širok spektar industrija koje u određenoj mjeri ovise o Njemačkoj.
Rasprave o tome je li Njemačka zaista u recesiji ili se ona još ne može proglasiti čisto su akademske prirode. Stvarnost je da industrija usporava, uvoz i izvoz padaju, potrošnja se smanjuje. A sve su to snažni signali recesije bez obzira hoće li je proglasiti sada ili za nekoliko mjeseci.
Čak i ako se kriza iz Njemačke ne prelije na ostale članice EU, što je teško zamisliti, utjecaj na Hrvatsku će biti velik - manje izvoza proizvoda, manje turista, u konačnici manje radnih mjesta i manji prihodi od poreza. Hrvatska možda i izbjegne pad ako Njemačka ne uđe dublje u recesiju, ali rast će definitivno biti manji nego da se ekonomska situacija u Njemačkoj dobro razvija.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati